Perzeidi 2016.

U noći sa 11. na 12. kolovoza 2016. sam sa Lukom iz našeg astronomskog društva išao na Petrovu goru gledati i fotkati perzeide. Tu noć je bio najavljen maksimum od 200+ meteora u jednom satu pa smo morali provjeriti kako će biti. I zaista, perzeidi su priredili spektakl, a službeni podaci kažu da ih je u jednom trenutku bilo gotovo 300! To se odnosilo na prvi dio noći, od cca 00:30 do 1:30 po lokalnom vremenu. Kasnije se aktivnost smanjila da bi se opet nešto povećala nakon 03:00.

Fotkao sam sa Nikonom 600D i širokokutnim 14mm objektivom u smjeru radijanta, tako da bude vidljivo da meteori dolaze iz jednog smjera. Na fotki sam uhvatio više od 60 meteora, što je odlično, budući da se fotoaparatom uspiju uhvatiti samo oni najsjajniji! Nebo je obrađeno u PixInsightu, sjajnije zvijezde su naglašene uz StarSpikesPro.

Osim nas dvojice, na Petrovoj gori bili su još novinari KA portala te još nekoliko lokalnih mještana koji su također došli uživati u spektaklu. Baš mi je drago da nismo propusili show!

Perzeidi-2016_mala

Croatia, Full of Stars

Na ponovno održanoj radionici astrofotografije u Korenici, opet sam objašnjavao kako napraviti dobre fotke uz “običnu” opremu, tj. bez teleskopa. Širokokutni pogledi na pejzaže sa zvjezdanim nebom u zadnjih nekoliko godina postali su popularni u svijetu. To su prije svega omogućili moderni aparati kojima je digitalni šum jako dobro kontroliran na visokim ISO osjetljivostima. Osnovne smjernice jednostavne astrofotografije stativa pročitajte u mojim člancima Jednostavna astrofotografija (1) te Jednostavna astrofotografija (2).

Međutim, malo je takvih astrofotografija snimljenih iz Europe. Po internetu uvijek prednjače fotke iz nacionalnih parkova SAD-a koji se nalaze daleko od svjetlosnog onečišćenja gradova. Zbog guste naseljenosti, u Europi je to puno teže napraviti, no u Hrvatskoj još uvijek ima tamnog neba gdje se može vidjeti Mliječni put.

Spomenik na Petrovoj Gori sa prekrasnim zvjezdanim nebom.

Mnogi turisti koji kod nas dođu na more pamte upravo bistre noći osute zvijezdama. Na žalost, trend pretjeranog osvjetljavanja šetnica uz more polako kvari taj doživljaj pa se više ni iz manjih gradova zvijezde ne vide dobro. Naravno da nam je javna rasvjeta potrebna, no ako je diskretna i ne svijetli prema nebu, posjetitelji će kući i dalje nositi priče o Mliječnom putu i zvjezdama padalicama koje iz svojih velegradova više ne mogu vidjeti.

Nedovršena zvjezdarnica u Korenici.

Ovih ljetnih mjeseci pokušati ću ufotkati takve prizore. Iskoristio sam varijaciju slogana turističke zajednice da bih svratio pažnju na važnost očuvanja noćnog neba – Croatia, Full of Stars. Turistička ponuda nije samo more, sunce i disko kugle. Zvjezdani prizori malo koga ostavljaju ravnodušnim, potiču na maštanje i “astronomiju zatvorenih očiju”, kako je to rekao naš najpoznatiji znanstveni edukator Korado Korlević.

Konjunkcija Venere i Jupitera kod spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu.

Konjunkcija Venere i Jupitera kod spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu.

Pratite hashtag #croatiafullofstars na mom Instagramu ili Facebooku, a svakako pokušajte i sami uhvatiti takve prizore dok je to još moguće. U borbi za profitom naučili su nas da se divimo lampicama ispod naših nogu, da ih kupujemo još i još jer to je za “naše dobro”. Gledanje u zvjezdano nebo nepoželjno je budući da tada ne vidimo reklame već se propitkujemo o beskraju svemira i da li možda baš sada netko nas gleda natrag ili je ta zvijezda već odavno nestala dok svjetlost putuje tisućama godina prema znatiželjnim očima.

Barndoor test

Za radionicu astrofotografije potrudio sam se napraviti barndoor ili scotch montažu za jednostavno praćenje do desetak minuta ekspozicije. Detaljnija objašnjenja za izradu biti će uskoro u posebnom postu, no za sada mogu reći da stvar funkcionira odlično. Izvor informacija mi je bio stari web Miljenka Kiša pa ako ste nestrpljivi pogledajte tamo.

Nakon duljeg vremena zvijezde su se smilovale i otišao sam na Sljeme isprobati montažu. Barndoor zbilja nije neka velika mudrost, no ipak je zadovoljstvo kada se napravi nešto tako jednostavno, a rezultati budu dobri.

barndoor

Gotova barndoor montaža

Nebo na Sljemenu nije nikada savršeno, no bilo je sasvim ok s obzirom da su cijeli dan na nebu visili dosadni cirusi. Mliječni put se čak slabašno nazirao. Sasvim dovoljno za testiranje montaže, ali na kraju me rezultat ugodno iznenadio:

sve-mala

Maglice u Labudu. Modificirani Nikon D5100, ISO 800, 50mm, f/5,6, 5x2min

Samo per ekspozicija sa vrlo konzervativnim postavkama: ISO 800, f/5.6, ekspozicije od dvije minute, a maglice u Labudu su nakon pažljivije obrade jako dobro vidljive. Ovo je svega deset minuta ukupne ekspozicije kroz fiksni 50mm objektiv.

Praćenje je potpuno ručno, ravnomjernim okretanjem kotača (poklopca kantice jogurta) jednom u minuti mogu se dobiti savršeno oštre zvijezde. Evo crop u 100% rezoluciji:

sve-cropDvije minute nije puno, ali za usporebu napravio sam kratku animaciju kako izgleda isti dio neba bez praćenja i nakon dvije minute ručnog šarafljenja kotača barndoora (kliknite na fotku):

barndoor-usporedba-animacija

Maglice u Labudu, 50mm objektiv, 2 min sa i bez praćenja

Dugo se bavim astronomijom i astrofotografijom, no moram priznati da nisam vidio češću upotrebu barndoora. Osim nekoliko početnih pokušaja montaže su ostale zaboravljene i neiskorištene. Šteta, jer uz par dasaka i malo šarafljenja svatko može napraviti jednostavnu montažu za povremenu astrofotografiju. Komercijalne montaže koštaju oko 400 USD/EUR što mi se čini zbilja puno, a uz malo truda i ovakva montaža se može motorizirati i napraviti još učinkovitijom.

Evo još nekoliko primjera fotografija koje sam kasnije napravio sa tom barndoor montažom:

 

 

Astrofotke sa Tičana

U organizaciji zvjezdarnice Višnjan, 6. travnja organiziran je deveti Messierov maraton sa livade ispred opservatorija Tičan. Nisam se natjecao, već sam iskoristio priliku okinuti poneku fotku za nove timelapse snimke. Koristio sam Nikon D600, zoom objektiv na širokokutnih 24mm, f/4 i ekspozicije do 10 sekundi kako zvijezde ne bi ostavljale prevelike tragove.

Evo snimke Oriona uz svjetlosno onečišćenje koje osvjetljava oblake, što je ispalo dosta efektno:

Orion - TičanKako se ispred zvjezdarnice stalno šetalo sa lampicama, iskoristio sam priliku da snimim ljude dok svjetle sa crvenim lampicama i stoje ispred ulaza. Na sljedećoj fotografiji kombinirao sam 4 uzastopne snimke u Photoshopu koristeći ih kao zasebne layere sa “lighten” modom blendinga. Da je samo ostalo na tome, rezultat bi bio ovakav:

Tican-originalNije loše, ali kako su se ljudi micali i svijetlili na nekim dijelovima im je to osvjetljenje zbog “lighten” opcije prešlo preko tijela. Ljudi zbog gibanja na duljim ekspozicijama ionako izgledaju kao duhovi, međutim ovdje ima i nezgodnih efekata – osobi ispred drveta kao da fali pola glave…zato sam se odlučio na nekim dijelovima koristiti maske kako bi se blokirao efekt prelaženja svjetlosti preko nekih osoba. Usput sam u obradi malo promijenio izrez (crop) te elektivno obradio posebno nebo, a posebno “zemaljski” dio:

TičanTrebao sam malo pažljivije obrađivati jer se čini da je možda malo prevelika razlika u boji između neba na horizontu i onoga oko kupole, ali kako sam obrađivao sve zajedno tako se “obradilo” i crvenkasto svjetlosno onečišćenje uz horizont. Sve u svemu, zadovoljan sam, a vi slobodno ostavite komentar :paint:

PANSTARRS i kapelica sv. Jakoba

Jučer sam sa malobrojnom ADI ekipom išao na Medvednicu kod kapelice sv. Jakoba pokušati vidjeti i snimiti komet PANSTARRS. Usprkos prognozi veći dio neba je bio bez oblaka, ali kad smo stigli do kapelice vidjeli smo oblake točno na zapadu u smjeru gdje bi se trebao nalaziti komet. Usprkos intenzivnom traganju u razdoblju od 18h do 19h, nismo ga uspjeli pronaći niti dalekozorom niti na fotografijama. Budući da ga je Vedran uspio snimiti iz Vukovine, čini se da je iz naše perspektive bio direktno iza oblaka.

Kapelica sv. jakoba je vrlo fotogenična, pa smo iskoristili bistro vedro nebo kako bi okinuli par fotogeničnih snimki kapelice sa zvijezdama na još ne potpuno tamnom noćnom nebu:

Kapelica sv. Jakoba i SiriusNa gornjoj fotki sam kombinirao dvije ekspozicije. Jedna je kratka od 8 sekundi da se dobije tamno nebo i zvijezde bez tragova, a druga je od 30 sekundi kako bi se vidjeli neki detalji na kapelici i drveću. Sličnu fotku je napravio i Vid sa širokokutnim objektivom i svojim novim OM-D fotićem, a Aleksandar je također fotkao iz blizine kapelice. Nismo dugo ostali jer je bilo jako hladno. Bez obzira što nismo vidjeli komet, vratili smo se sa par dobrih fotki, zadovoljni što smo ipak iskoristili ovo malo vedrog neba.

 

Nikon D5100 astrofotografija

Kada sam kupovao Nikona D5100 tražio sam na netu nekakve astrofotke, da vidim kako se ponaša pri snimanju zvijezda i maglica, ali na žalost informacija je bilo izuzetno malo, a i ono što sam našao nije bilo dobre kvalitete – no očito zbog neiskustva autora jer je bilo vidljivo da se uz malo truda i pažljivije obrade mogu napraviti bolje fotke. Budući da imam CCD kameru, nisam do sada dolazio u situaciju da bi koristio D5100 za astrofotke, osim par pokušaja noćnog timelapsea.

Ipak, nekidan sam za Nikona uzeo fiksni 50mm objektiv i preko vikenda tek toliko za probu okinuo poneku astrofotku sa tamnih lokacija. Fotke gledane na ekranu aparata su obećavale, ali tek nakon što sam ih prebacio na PC, stackirao i obradio, ostao sam i više nego ugodno iznenađen kvalitetom! Snimke na ISO 1600 imaju vrlo dobro kontroliran šum čak i bez noise reductiona (dark framea), a uz korištenje dark framea već nakon desetak stackiranih fotki šum je minimalan i takva snimka se može dalje jako dobro obrađivati i iz nje izvlačiti detalji jer signala je stvarno puno!

Ovo je za mene vrlo neobično otkriće jer do sada su se astrofotke radile uglavnom na Canonima koji su imali bolje kontrolirani šum i izgled zvijezda, ali ovaj Nikon D5100 sve Canone jede za doručak! Istina, za kvalitetu fotki je zaslužno i tamno nebo kakvo je bilo iznad Bjelolasice i Sv. Roka, ali nisam očekivao toliko signala i detalja na ekspozicijama od samo 30 sekundi, sa tek 12 pojedinačnih snimki kombiniranih u jednu:

Kasiopeja i Double ClusterMW_Lagoon_16x30s_ISO1600_f2.8Samo na jednom setu fotki sam imao ekspozicije od dvije minute (morao sam držati prst na okidaču jer nemam žičani) i dobio fantastičan rezultat! Ovako nešto se prije par godina moglo dobiti tek sa ekspozicijama od 5-10 minuta i to puno njih na ISO vrijednosti od najviše 800, dok je ovo tek 12 snimki po 2 minute na ISO 1600! I to na temperaturi od oko 20-25 stupnjeva, a sa rastom temperature raste i digitalni šum. Također me iznenadilo što se crvene maglice dosta dobro vide (iako nisu baš skroz crvene) bez obzira na to što aparat nije modificiran, tj. ispred senzora ima originalni filter koji inače dosta reže crveni dio spektra u kojem emitiraju ove maglice:

Kad bi se skinuo filter i zamijenio nekim koji propušta crveni h-alpha dio spektra, ovaj “mali” Nikon bi bio prava astrofotografska senzacija! Na žalost nigdje ne mogu naći gdje se mogu nabaviti zamjenski filteri. Našao sam uslugu zamjene filtera, ali za 200 EUR je to poprilična investicija. Svejedno, dragi moji astrofotografi, ako želite dobar aparat za astrofotke, svakako uzmite u obzir Nikon D5100!

UPDATE: konverziju sam ipak napravio i “mali” Nikon je prava zvijer za astrofotografiju! Koristim ga uglavnom za širokokutne “portrete” zviježđa uz jednostavnu barndoor montažu. Rezultati su odlični!