Astrobobo.net

Astronomski događaji – svibanj 2014.

Jeste li gledali Mars? Opozicija je prošla, no ovaj mjesec Mars je prepoznatljiviji na nebu jer se u sumrak već nalazi relativno visoko iznad jugoistočnog obzora. Prividna veličina mu sa otprilike 14.5″ (lučnih sekundi) početkom svibnja pada prema 12″ na kraju mjeseca, no to je još uvijek dovoljno da se ugledaju neki detalji. Odlične snimke Marsa domaćih autora možete vidjeti na forumu zvjezdarnice, a evo i mog pokušaja:

Mars_17032014
Mars, 17.3.2014. – Pentax 105 SDP + 2x barlow

Otprilike takve detalje možete očekivati kada pokušate gledati Mars golim okom – polarna kapa, neka tamna područja i možda oblake na rubu diska kao na fotografijama sa foruma. Detaljnije o promatranju Marsa pročitajte u tekstu za ožujak.

10. svibnja u opoziciji je Saturn. Prividna veličina njegovog diska nešto je veća od Marsa, 18.7″, no sa svojim prstenovima doima se znatno većim i spektakularnijim. Prstenovi su nagnuti pod kutem od 23° pa svakako pokušajte uočiti Cassinijevu pukotinu u sredini. Ako ju je Giovanni Cassini uspio otkriti teleskopom promjera 60mm, onda sigurno možete i vi sa svojim! Tamnu prugu najbolje ćete uočiti na rubovima gdje su prstenovi prividno najdeblji. Nemojte zanemariti niti disk planeta – iako nema spektakularnih oblaka kao na Jupiteru, vide se različite nijanse pojaseva koji su obično tamniji prema polovima. Magnitude 0.1 Saturn je u svibnju otprilike dvostruko tamniji od Marsa. Golim okom je to lako primjetiti, no meni je zanimljivo gledati teleskopom i vidjeti kako je prividno veći planet tamniji od onog koji je manji, ali zato bliži Zemlji.

Saturn snimljen sa zagrebačke Zvjezdarnice 2009. godine.

Na zapadnom obzoru u sumrak se još uvijek vidi Jupiter. Zalazi sve ranije pa iskoristite priliku da prvo njega pogledate dok se još nije utopio u zračnim turbulencijama blizu obzora. Krajem mjeseca zalazi već oko ponoći.

Merkur 25. svibnja postiže najveću elongaciju (prividnu udaljenost) od Sunca, 22.7°, što je najpovoljnija prilika da ga ove godine ugledate navečer. Zalazi već u 22:30 pa ga počnite tražiti nešto prije početka nautičkog sumraka koji počinje u 21:56. Važno je da imate čist pogled na zapadni obzor.

Kad sam već nabrojao sve važnije planete onda ću spomenuti i Veneru. Izlazi tek oko 4 ujutro no dovoljno je sjajna da se vidi sve do pred sam izlazak Sunca pa ako oko 5 ili 5:30h idete na posao, započnite dan sa pogledom na susjedni planet 🙂

U srijedu 7. svibnja je maksimum meteorskog potoka eta akvarida. Iako je ZHR 55 meteora u jednom satu, zviježđe Vodenjaka nalazi se vrlo nisko za nas na sjevernoj hemisferi pa možemo očekivati tek desetak meteora u jednom satu pred jutro 6., 7. i 8. svibnja. Kao i za sve meteorske potoke, eta akvaride možete vidjeti kako jure svuda po nebu, bez obzira što je njihov izvor približno kod zvijezde eta Vodenjaka. Iskreno, ja Vodenjaka ne znam niti prepoznati na nebu 😆

Međutim, datum koji treba zabilježiti u kalendaru je noć 23./24. svibnja. Naime, tada Zemlja prolazi vrlo blizu putanji kometa 209P LINEAR. Otkriven tek 2004. godine, ovo je maleni periodički komet, no izračunata je mogućnost velikog broja meteora koji će prividno dolaziti iz zviježđa Žirafe (Camelopardalis), još jednog zviježđa koje samo zadrti astronomi amateri mogu odmah prepoznati 😆

Zviježđe Žirafe nalazi se blizu Sjevernjače pa smo dobro pozicionirani da uživamo u spektaklu. Na žalost, za maksimum žirafoida biti će favorizirani sjevernoameričani koji bi mogli vidjeti 100-400 meteora u jednom satu, a po nekim procjenama čak i više. Pred jutro će smetati svjetlost Mjeseca, no isplati se probdjeti noć u očekivanju spektakla, tim više jer se radi o noći s petka na subotu.

Zviježđe Žirafe otprilike je između Malog medvjeda i Kasiopeje, no meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu.

Sam komet dostiže tek 11. magnitudu pa će jedva biti vidljiv i u najvećim amaterskim teleskopima. U svakom slučaju, izađite pod tamno nebo, izvalite se u vreću za spavanje i uživajte u spektaklu!

Exit mobile version