European Space Expo u Zagrebu!

Putujuća izložba European Space Expo upravo se postavlja u Zagrebu! Od 12. do 20. lipnja svi građani će besplatno moći pogledati zanimljive prezentacije koje nam pokazuju predosti svemirskog programa u koji se i mi, kao članovi Europske Unije, možemo uključiti te od njega imati koristi.

Space_Expo_Zagreb
European Space Expo se postavlja na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu! Ljubaznošću Hrvoje Joe Topić.

Na brojnim multimedijskim prezentacijama posjetitelji mogu vidjeti kako nam svemirske tehnologije omogućuju navigaciju, praćenje klime na Zemlji (ali i drugim planetima!) te koji su problemi i specifičnosti ljudskog boravka u svemiru. Vrlo je interesantna radionica na kojoj mlade genracije mogu sami zamiještai sastojke i napraviti pravi maleni komet! Podsjetimo se, Europska Svemirska Agencija (ESA) trenutno ima aktivnu misiju Rosetta u orbiti oko kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko koja nam otkriva mnoge tajne ovih neobičnih objekata kod nas poznatih kao “zvijezda repatica” (pazite da ih ne pomiješate sa “zvijezdama padalicama” 😉 ).

Za škole, izložbu je moguće posjetiti organizirano od ponedjeljka 15. lipnja do petka 19. lipnja. Požurite rezervirati termine!

Space_Expo_Zagreb.2jpg

Video – Sunčevim sustavom brzinom svjetlosti

Često se u udžbenicima i popularnim člancima mogu vidjeti informacije da svjetlosti treba oko 8 minuta da dođe od Sunca do Zemlje. Zanimljiv podatak i čini se da je brzina svjetlosti (300 000 km/s) relativno brza. Alphonse Swinehart potrudio se napraviti fantastičnu animaciju koja dočarava put fotona iz središta Sunca brzinom svjetlosti. Animacija traje 45 minuta, a za to vrijeme “stignemo” do Jupitera. Sljedeći planet, Saturn, još je dvostruko toliko udaljen!

Riding Light from Alphonse Swinehart on Vimeo.

Pokušajte pogledati video u stvarnom vremenu barem do Zemlje. Zgodno je što se na putu do Jupitera susreću neki veći asteroidi i patuljasti planet Ceres. Ipak, u toj praznini, čini se da vrijeme protječe jaaako sporo 😯  i vrlo se dobro dobiva utisak veličine svemira. Treba se prisjetiti da je najbliža zvijezda udaljena nešto više od 4 svjetlosne godine…

“Prohodati” Sunčevim sustavom moguće je uz pomoć umjetničke instalacije “Devet pogleda” autora Davora Preisa. Polazak je od Kožarićevog “Prizemljenog Sunca” (na linku je detaljan opis originalnog djela i analiza instalacije) u Bogovićevoj ulici u Zagrebu, a planeti su raspoređeni po gradu na odgovarajućim udaljenostima i u stvarnom omjeru.

Ako ćemo pravo, video ne prikazuje realno proticanje vremena za putnika, odnosno foton koji se giba brzinom svjetlosti već iz perspektive protjecanja vremena za stacionarnog promatrača. Naime, teorija relativiteta kaže da vrijeme protječe brže što se promatrač brže giba. Brzinom svjetlosti vrijeme prolazi beskonačno brzo pa bi ovaj foton bio istovremeno kod Merkura, Venere, Zemlje…tj. video bi trajao 0 sekundi 😎

Za kraj pogledajte realan odnos veličine i udaljenosti Zemlje i Mjeseca, najudaljenijeg mjesta kojeg je čovječanstvo do sada posjetilo.

Zemlja-Mjesec
Udaljenost i veličina Zemlje i Mjeseca u realnom omjeru.

Albedo objekata Sunčevog sustava

U Sunčevom sustavu jedino Sunce zrači vlastitom svjetlošću koju svi ostali objekti reflektiraju. Podatak o albedu, koji se izražava u postotcima ili kao vrijednost između 0 i 1, govori koliki postotak te svjetlosti se odbija od površine. U Sunčevom sustavu objekt koji reflektira najviše svjetlosti je Saturnov satelit Enceladus (Enkelad). Njegova površina u potpunosti je pokrivena ledom i reflektira gotovo svu sunčevu svjetlost – 99%. Od planeta  Venera reflektira 90% svjetlosti, Zemlja 30% (promjenjivo ovisno o količini oblaka), a najtamniji je Merkur koji odbija tek 11% svjetlosti.

Ljudsko oko se brzo prilagođava različitim svjetlosnim uvjetima, a lako ga je i zavarati. Kao što se vidi na poznatoj demonstraciji sa kvadratima i “sjenom”, kvadrate A i B doživljavamo kao različitih nijansi sive iako su u stvarnosti jednakih nijansi, što se može provjeriti u Photoshopu.

Polja A i B jednakih su niansi sive.
Polja A i B jednakih su niansi sive.

Mjesec obično doživljavamo kao vrlo sjajan objekt. Astronomi amateri često ga doživljavaju kao “smetalo” budući da djeluje poput svjetlosnog onečišćenja i onemogućava pogled teleskopom na tamne maglice i galaksije. No Mjesec je zapravo prilično taman jer mu je albedo tek 12%. Najtamniji objekti sunčevog sustava su neke vrste asteroida te kometi. Komete također doživljavamo kao vrlo sjajne – što i jesu kada se približe Suncu i razviju prekrasan dugačak rep. Međutim jezgra tipičnog kometa reflektira tek 3-4% svjetlosti što je tamnije od najtamnijeg asfalta! Površina im je potpuno prekrivena kamenim i organskim materijalom te prašinom.

Usporedba albeda Enceladusa, Zemlje, Mjeseca i kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko
Usporedba albeda Enceladusa, Zemlje, Mjeseca i kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko

Znanstvenici misije Rosetta, sonde koja je poslana do kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko složili su vrlo zanimljivu ilustraciju za usporedbu različitih vrijednosti albeda. Komet se na ekranu jedva može uočiti! Obavezno pogledajte originalni članak. Također primjetite kako se mijenja prividni sjaj asteroida Steins ovisno o kutu pod kojim se nalazi Sunce u odnosu na sondu.