{"id":1677,"date":"2016-12-12T15:17:06","date_gmt":"2016-12-12T13:17:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.astrobobo.net\/?p=1677"},"modified":"2020-04-14T08:20:01","modified_gmt":"2020-04-14T06:20:01","slug":"teleskop-kao-poklon-savjeti-o-kupovini","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.astrobobo.net\/?p=1677","title":{"rendered":"Teleskop kao poklon – savjeti o kupovini"},"content":{"rendered":"

Teleskop je \u010dest izbor kao poklon za ro\u0111endan ili Bo\u017ei\u0107, nerijetko za djecu i mlade koje zanima znanost i astronomija. Od velikog izbora razli\u010ditih vrsta teleskopa i cijena, nije lako napraviti dobar izbor. Ovim tekstom poku\u0161ati \u0107u razbiti neke mitove o teleskopima i nadam se da \u0107u vam olak\u0161ati kupovinu.<\/p>\n

Teleskop nije nu\u017ean za astronomiju kao hobi. Prije nego \u0161to sam kupio teleskop, dvije godine koristio sam samo dalekozor. Dalekozor je odli\u010dna sprava za astronomiju, jednostavan za upotrebu, prenosiv, a mo\u017ee se koristiti i za promatranja u prirodi. Detaljnije pro\u010ditajte u \u010dlanku o dalekozorima u astronomiji<\/a>.<\/p><\/blockquote>\n

Mit br. 1: Dje\u010dji teleskop<\/h1>\n

Ne postoji “dje\u010dji teleskop”!<\/p><\/blockquote>\n

Teleskopi slu\u017ee za gledanje svemira. Pravog svemira koji je jednak za sve nas koji u njemu \u017eivimo. Teleskopi nisu igra\u010dke!<\/strong><\/em> Kupite li teleskop-igra\u010dku ne mo\u017eete od njega o\u010dekivati da \u0107e vam pokazati nebeske ljepote kao \u0161to niti od auti\u0107a na pedale ne mo\u017eete o\u010dekivati da \u0107e se voziti u stvarnom prometu.<\/p>\n

Teleskopi mogu, dodu\u0161e, biti masivni i te\u0161ki, no takvi su uglavnom oni skuplji. U ovom tekstu ograni\u010diti \u0107emo se na izbor povoljnijih teleskopa koji su te\u017einom uglavnom ispod 10 kg.<\/p>\n

Djeca se lako razo\u010daraju, pa izbjegavajte jeftine teleskope. Komplicirani su za sastavljanje i upravljanje, klimavi su (slika se trese), slabe su svjetlosne mo\u0107i (slika je tamna). Minimalni iznos za teleskop ne bi trebao biti manji od 1500-2000 kuna. Sve jeftinije od toga \u0107e u 90% slu\u010dajeva zavr\u0161iti u ormaru ili na Nju\u0161kalu<\/a>, a dijete \u0107e izgubiti volju za astronomijom.<\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Mit br. 2: Pove\u0107anje teleskopa<\/h1>\n

Pove\u0107anje teleskopa nije njihova presudna karakteristika!<\/p><\/blockquote>\n

Teleskop koji se reklamira sa 565x pove\u0107anjem treba u \u0161irokom luku izbjegavati. Primarna funkcija teleskopa je skupljanje svjetlosti<\/strong><\/em>! Ve\u0107i promjer objektiva = ve\u0107a povr\u0161ina = sjajnija i o\u0161trija slika. Velika pove\u0107anja koriste se samo za opa\u017eanje planeta, a i u tom slu\u010daju rijetko kada \u0107e se mo\u0107i koristiti vi\u0161e od 200x.<\/p>\n

Ograni\u010davaju\u0107i faktori za postizanje velikog pove\u0107anja su promjer teleskopa i stabilnost atmosfere. Maksimalno mogu\u0107e pove\u0107anje okvirno se ra\u010duna kao promjer objektiva teleskopa u milimetrima pomno\u017een sa 2. Maleni 60 mm teleskop mo\u017ee podnijeti pove\u0107anje od 120x, nipo\u0161to 300x ili vi\u0161e kao \u0161to se \u010desto navodi.<\/p>\n

Objekte dubokog svemira<\/strong><\/em> (maglice, galaktike, skupovi zvijezda) najbolje je opa\u017eati na malim i umjerenim pove\u0107anjima (30x \u2013 100x). Na\u0161a najbli\u017ea galaktika M31 u Andromedi prividno je 6x ve\u0107a od punog Mjeseca! Velika maglica u Orionu, M42, dvostruko je ve\u0107a.<\/p>\n

Mit br. 3: Trono\u017eac<\/h1>\n

Teleskop uop\u0107e ne treba imati trono\u017eac!<\/p><\/blockquote>\n

Najve\u0107i neprijatelj za astronoma po\u010detnika je – klimava monta\u017ea<\/strong><\/em>. \u010cak i maleni teleskop mo\u017ee biti opti\u010dki solidan, ali ako se slika trese pri najmanjem dodiru i vjetru, to \u0107e biti vrlo frustriraju\u0107e iskustvo. Teleskopi sa le\u0107ama, refraktori, \u010desto imaju duga\u010dku cijev pa efekt poluge pogor\u0161ava situaciju.<\/p>\n

Stvar spa\u0161ava tzv. dobson monta\u017ea<\/a> – drvena kutija s polukru\u017enim utorima gdje se stavi teleskop koji ima “krugove” na cijevi. Jednostavno, efektno i stabilno.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Korado Korlevi\u0107 impresioniran velikim dobson teleskopom. Izvor: arhiva AD Beskraj<\/figcaption><\/figure>\n

Mit br. 4: Ekvatorijalna monta\u017ea<\/h1>\n

Ekvatorijalna monta\u017ea je komplicirana za upotrebu i kod jeftinih teleskopa vrlo nestabilna!<\/p><\/blockquote>\n

Ne znate \u0161to je ekvatorijalna monta\u017ea? U\u010dinite si uslugu i nemojte kupovati teleskop sa takvom monta\u017eom<\/em>. Za po\u010detnike, naro\u010dito djecu, zbunjuju\u0107a je i komplicirana \u0161to rezultira frustracijama. Najbolja monta\u017ea za po\u010detnika je alt-azimutalna: pomaci su jednostavno gore-dolje, lijevo-desno. No sad kad ste to pro\u010ditali, pazite da monta\u017ea bude \u010dvrsta – bolje stabilna monta\u017ea nego ve\u0107i teleskop.<\/p>\n

Alt-azimutalne monta\u017ee mo\u017eete prepoznati pod oznakama “ALT-AZ” ili samo “AZ”. Dobsoni su tako\u0111er alt-azimutalni.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Ekvatorijalna monta\u017ea<\/figcaption><\/figure>\n

Ekvatorijalne monta\u017ee imaju jednu os koja se usmjerava prema Sjevernja\u010di. Pravilno namje\u0161tena ekvatorijalna monta\u017ea omogu\u0107ava pra\u0107enje objekata na nebu okretanjem samo jedne osi. U praksi to zna\u010di puno “koji je ovo vrag” i “\u0161ta sad da radim” pitanja prilikom slaganja monta\u017ee. Monta\u017ea se treba i balansirati, pa ako to ne napravite kako treba, teleskop \u0107e vas zveknuti po glavi kada otpustite ko\u010dnice.<\/p>\n

Teleskopi sa ekvatorijalnom monta\u017eom obi\u010dno negdje u nazivu imaju oznaku “EQ”.<\/p>\n

Mit br. 6: Kompjuterizirani teleskop<\/h1>\n

Teleskopi sa bazom podataka i elektronskim kontrolerom ne\u0107e vam olak\u0161ati snala\u017eenje na nebu!<\/p><\/blockquote>\n

Takvi teleskopi nisu u mogu\u0107nosti bez ljudske pomo\u0107i tra\u017eiti nebeske objekte – treba ih kalibrirati. To zna\u010di – nivelirati, odrediti sjever, identificirati i teleskopom prona\u0107i nekoliko sjajnih zvijezda na nebu. Tek tada \u0107e se teleskop mo\u0107i pravilno orjentirati na objekt kojeg odaberete iz baze podataka. Ako se ve\u0107 trudite vizualno na\u0107i tih nekoliko zvijezda na nebu, onda mo\u017eete prona\u0107i i druge objekte uz pomo\u0107 karte neba, bilo papirnate ili mobilne aplikacije. Razliku u cijeni ra\u0111e potro\u0161ite na kvalitetniji teleskop.<\/p>\n

Mit br. 7: slika kao na fotografijama<\/h1>\n

Slika u okularu nije ni pribli\u017eno sli\u010dna astronomskim fotografijama!<\/p><\/blockquote>\n

\u0160arene maglice vidljive su jedino na fotkama dugih ekspozicija. Kroz teleskop \u0107ete uglavnom gledati mutne sive mrlje i malene to\u010dkice. Objekti na nebu su tamni, a ljudskom oku treba jako puno svjetlosti da bi raspoznalo boje.<\/p>\n

Niti najve\u0107i teleskopi ne pokazuju boje i detalje kao \u0161to se vide na fotografijama pa ako ste to o\u010dekivali, odustanite od kupovine. Boje se mogu vidjeti tek na nekim zvijezdama i suptilne nijanse na planetima. To je sve.<\/p>\n

Poanta je vidjeti svemir vlastitim o\u010dima. Osje\u0107aj kada gledate galaktiku \u010dija je svjetlost na put krenula dok su jo\u0161 dinosauri \u0161etali Zemljom, nezamjenjiv je!<\/p>\n

Gdje kupiti teleskop?<\/h1>\n

Teleskope nemojte kupovati u supermarketima i shopping centrima. Lo\u0161e su kvalitete, klimavi, slabe svjetlosne mo\u0107i, prodava\u010di uglavnom o teleskopima ne\u0107e znati ni\u0161ta vi\u0161e od onoga \u0161to pi\u0161e na kutiji.<\/p><\/blockquote>\n

Teleskop obavezno kupite kod znalaca. U Hrvatskoj to su tek dvije trgovine – Teleskop centar<\/a> te OI Optimus<\/a>. Obje trgovine vode entuzijasti koji \u0107e vam rado pomo\u0107i u odabiru pa im se obratite s povjerenjem. OI Optimus je samo internet trgovina, a Teleskop centar ima du\u0107an u Zagrebu. Izbor mo\u017eete pro\u0161iriti potragom po stranim internet trgovinama, ako naru\u010dujete iz EU, ne morate pla\u0107ati carinu.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Otvorenje Teleskop centra u Zagrebu, rujan 2010.<\/figcaption><\/figure>\n

Ali, teleskopi su skupi!<\/h1>\n

I jesu i nisu. Sada su znatno jeftiniji i kvalitetniji nego krajem devedesetih kada sam se po\u010deo baviti prakti\u010dnom astronomijom. Ako nemate barem 1500 kn za teleskop, bolje razmislite o nekoj knjizi, kalendaru sa fotografijama, posteru…ili jednostavno, \u0161tedite za kvalitetniji teleskop.<\/p>\n

\u0160to se sve dobije u paketu?<\/h1>\n

Osim teleskopa i monta\u017ee naj\u010de\u0161\u0107e dobijete dva okulara, zna\u010di dva razli\u010dita pove\u0107anja. Ako ih se nudi vi\u0161e za malo novaca – nemojte kupovati. To je garancija lo\u0161e kvalitete. U optici nema magije kojom bi se mogla dobiti kvaliteta za male novce<\/em><\/strong>.<\/p>\n

Dobra investicija je barlow le\u0107a – pomo\u0107u nje se dobivaju ve\u0107a pove\u0107anja korisna za Mjesec i planete. Okular se stavlja u barlow le\u0107u i pove\u0107anje postaje ve\u0107e za oznaku koju le\u0107a nosi – 2x, 2.5x ili 3x (barlow le\u0107a ima samo jednu<\/em> od ovih oznaka!). Uz barlow le\u0107u od 2x, okular \u017eari\u0161ne duljine 20mm daje pove\u0107anje poput okulara od 10mm bez barlow le\u0107e (20 mm\/2x = 10 mm). Pazite dakle ako teleskop dolazi sa 20 mm i 10 mm okularima! U tom slu\u010daju uzmite 2.5x ili 3x barlow da se ne kopiraju \u017eari\u0161ne duljine.<\/p>\n

Pove\u0107anje se ra\u010duna tako da \u017eari\u0161nu duljinu teleskopa podijelite sa \u017eari\u0161nom duljinom okulara<\/strong>. Dakle, teleskop \u017eari\u0161ne 900 mm i okular od 10 mm daju (900\/10) 90x pove\u0107anje. Sa 2x barlow le\u0107om pove\u0107anje je dvostruko ve\u0107e – 180x.<\/p>\n

Cijene barlow le\u0107a su 230 – 350 kn.<\/p>\n

Koji teleskop kupiti?<\/h1>\n

Da, ima ih puno (Teleskop centar, Hrvatska<\/a>, Teleskop Express, Njema\u010dka<\/a>, SkyPoint, Italija<\/a>, Astroshop, Njema\u010dka<\/a>, FirstLight Optics, UK<\/a>). Zadr\u017eati \u0107emo se na jeftinijim po\u010detni\u010dkim teleskopima. Kod njih zaboravite astrofotografiju kroz teleskop<\/strong> – biti \u0107e \u0161tosno ufotkati Mjesec i Jupiter mobitelom, ali to je uglavnom sve. Za podr\u0161ku doma\u0107im trgovinama astronomske opreme, svi linkovi vode na stranice Teleskop centra<\/a> i njema\u010dkog Teleskop Service (skra\u0107eno: TS) \u010diji je OI Optimus<\/a> zastupnik za Hrvatsku.<\/p>\n

Najva\u017enije oznake teleskopa su promjer objektiva i \u017eari\u0161na duljina<\/strong>. Zaboravite mali 60 mm teleskop, monta\u017ea je klimava, skoro pa nema antirefleksivnih premaza na objektivu, i vrlo brzo \u0107e zavr\u0161iti u ormaru skupljaju\u0107i pra\u0161inu. Umjesto toga, uzmite 70 mm refraktor koji ima puno bolju optiku<\/a>. Verzija s \u017eari\u0161nom duljinom 700 mm je bolja, ali postoji verzija od 500 mm s prizmom koja daje ispravnu sliku<\/a>, \u0161to je povoljno za gledanje prirode. U TS-u 70 mm verzija je \u20ac 115<\/a>. Celestron Astromaster 70<\/a> je ne\u0161to skuplji (\u20ac 130), ali je vrlo lijepog dizajna i jednostavan za upotrebu.<\/p>\n

Vrste teleskopa:<\/strong><\/p>\n