{"id":288,"date":"2010-07-04T18:04:13","date_gmt":"2010-07-04T16:04:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.astrobobo.net\/?p=288"},"modified":"2023-07-12T08:48:08","modified_gmt":"2023-07-12T06:48:08","slug":"zablude-oko-povecanja-na-teleskopima","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.astrobobo.net\/?p=288","title":{"rendered":"Zablude oko pove\u0107anja na teleskopima"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Jedna o najve\u0107ih zabluda u astronomiji ti\u010de se pove\u0107anja na teleskopima i dalekozorima. U stvari radi se o informacijama koje novi astronomi amateri upijaju, a na\u017ealost nemaju iskustva da bi mogli razlu\u010diti \u0161to je korisno. Najrasprostranjeniji kli\u0161ej je da se objekti dubokog neba najbolje vide na malenim, a planeti na velikim pove\u0107anjima. Teleskop svojim promjerom uvijek prima jednaku, ograni\u010denu koli\u010dinu svjetlosti, pa je istina da \u0107e slika biti svjetlija na manjem pove\u0107anju jer je svjetlost (magice, galaksije…) koncentrirana na manjoj povr\u0161ini. Upotrijebi li se ve\u0107e pove\u0107anje, jednaka koli\u010dina svjetlosti raspr\u0161iti \u0107e se na ve\u0107oj povr\u0161ini i objekt \u0107e biti tamniji. Isto vrijedi i za planete, no oni su u pravilu jako svijetli – kod njih je va\u017eno staviti \u0161to ve\u0107e mogu\u0107e pove\u0107anje kako bi mogli razlu\u010diti sitne detalje.<\/p>\n

Kontrast<\/h2>\n

U ovoj jednad\u017ebi izostavlja se najva\u017eniji \u010dimbenik, a to je kontrast<\/em><\/strong>. U astronomskim promatranjima, kontrast je ono \u0161to \u010dini sliku ne samo ugodnom za gledanje ve\u0107 omogu\u0107uje promatranje detalja koje ina\u010de ne bi mogli lako uo\u010diti. Ljudsko oko naime ne reagira linearno na razinu osvjetljenja. Da vas ne gnjavim sa stru\u010dnim detaljima koje vjerojatno ni sam ne bi uspio dobro objasniti, uzmimo u obzir par primjera. Ukoliko krenete uspore\u0111ivati dva jaka izvora svjetlosti, sasvim sigurno \u0107ete uspjeti odrediti koji od njih je sjajnji, ali biti \u0107e vam izuzetno te\u0161ko pogoditi koliko je jedan sjajniji o drugog! S druge strane, ako promatrate dva slaba\u0161na izvora u mraku, lako \u0107ete mo\u0107i pogoditi da je jedan izvor, recimo, dvostruko sjajniji. Ta preciznost najbolje dolazi do izra\u017eaja kod astronoma amatera koji vizualno odre\u0111uju promjene sjaja promjenjivih zvijezda – lak\u0161e je preciznije odrediti razliku izme\u0111u dvije tamne nego izme\u0111u dvije sjajne zvijezde.<\/p>\n

Prilikom promatranja objekata dubokog neba va\u017eno je uzeti u obzir kontrast objekta u odnosu na pozadinsko osvjetljenje neba. Promatranjem objekata na malim pove\u0107anjima ne pove\u0107ava se samo sjaj objekta ve\u0107 i pozadinski sjaj neba postaje ve\u0107i! Time se smanjuje kontrast izme\u0111u objekta i neba te slika izgleda “zamuljana”. Upotrijebi li se ve\u0107e pove\u0107anje, smanjiti \u0107e se prividni sjaj objekta, ali i neba u pozadini<\/em><\/strong> \u010dime \u0107e se posti\u0107i pove\u0107anje kontrasta. Na taj na\u010din mogu\u0107e je vidjeti vi\u0161e detalja na objektu, te lak\u0161e uo\u010diti one tamne dijelove koji su se na manjem pove\u0107anju stopili sa pozadinom. Osim toga, na ve\u0107im pove\u0107anjima mo\u0107i \u0107ete vidjeti tamnije zvijezde – budu\u0107i da su one uvijek to\u010dkasti izvori svjetlosti, sjaj \u0107e im biti jednak na bilo kojem pove\u0107anju dok \u0107e se osvjetljenje neba raspr\u0161iti na ve\u0107om povr\u0161ini i time smanjiti. Uzmite to u obzir ukoliko npr. budete poku\u0161avali vidjeti otvoreni skup Tombaugh 4<\/a> kojem su sve zvijezde ispod 14. magnitude!<\/p>\n

Optimalno pove\u0107anje uz pomo\u0107 exit pupila<\/h2>\n

Najjednostavniji na\u010din za odre\u0111ivanje pove\u0107anja sa optimalnim kontrastom je koriste\u0107i vrijednost izlaznog otvora (izlazne pupile ili na engleskom “exit pupil”). Jedino uz pomo\u0107 te vrijednosti dobiti \u0107e se jednak kontrast neovisno o instrumentu kojeg koristite! Izlazni otvor ra\u010duna se tako da se podijeli promjer teleskopa u milimetrima sa pove\u0107anjem<\/span>.<\/p>\n

Na slici je simulacija pogleda na grupu galaksija M 65, M 66 i NGC 3628 (poznati “Leo Triplet” u zvije\u017e\u0111u Lava) kroz teleskop promjera 127 mm i \u017eari\u0161ne duljine 1000 mm. Primjetite kako je na ve\u0107em pove\u0107anju lak\u0161e uo\u010diti tamne zvijezde te je puno lak\u0161e uo\u010diti gdje je rub galaksija, usprkos tome \u0161to su tamnije nego na pove\u0107anju od 40x!<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Koji izlazni otvor upotrijebiti ovisi o mnogo stvari. Na kontrast \u0107e velikog utjecaja imati kvaliteta va\u0161eg teleskopa. Osobno, iznenadilo me kako lijepo izgledaju deep sky objekti u malim apokromatskim refraktorima – to ne zna\u010di da su objekti bili jako sjajni, nego su dolazili do izra\u017eaja \u00a0na manjim pove\u0107anjima zbog ve\u0107eg kontrasta. Upravo zbog toga \u010desto \u0107ete za promatranje nekog velikog objekta upotrijebiti manji teleskop – najbolji primjer je galaksija M 31 koja izgleda spektakularno u dalekozoru velikom promjera, dok \u0107e na malom pove\u0107anju u velikom teleskopu izgledati kao nezanimljiva ogromna siva mrlja.<\/p>\n

Optimalan exit pupil<\/h2>\n

Naravno, kvaliteta neba je presudna – ako promatrate iz mjesta sa velikim svjetlosnom one\u010di\u0161\u0107enjem tamni objekti biti \u0107e zauvijek izgubljeni u svjetlini pozadine. Iz vlastitog iskustva primjetio sam da deep sky objekte najbolje vidim kada je izlazni otvor izme\u0111u 1.5 i 2 mm. Dalekozori, zbog toga \u0161to se koriste oba oka, jednaki efekt imaju sa izlaznim otvorom koji je otprilike dvostruko ve\u0107i, dakle 4 mm.<\/p>\n

Vrsta objekta tako\u0111er diktira odabir odgovaraju\u0107eg izlaznog otvora. Malene galaksije lako podnose ve\u0107a pove\u0107anja, a planetarne maglice bez problema mo\u017eete promatrati sa pove\u0107anjima koje bi ina\u010de koristili za planete! Njihova svjetlost koncentrirana je na jako maloj povr\u0161ini i jedino \u0107ete na velikim pove\u0107anjima mo\u0107i vidjeti neke detalje, npr. krakove maglice Saturn<\/a>. Mnogo puta sam se uvjerio da je plamnetarnu maglicu M 57 (Ring Nebula)<\/a> najbolje promatrati na pove\u0107anju od barem 200x (detaljne izvje\u0161taje sa promatranja sa razli\u010ditim teleskopima usporeite na DeepSkyPediji<\/a>).<\/p>\n

Velike, difuzne maglice (npr. Veil<\/a>, North America<\/a>, Eagle Nebula<\/a>) posebna su pri\u010da. Izuzetno su osjetljive na kvalitetu neba i \u010desto je potrebno upotrijebiti filter (UHC<\/a>, OIII<\/a>) da bi se uop\u0107e vidjele. U tom slu\u010daju pove\u0107anje ne igra toliku ulogu, \u010dak \u0161tovi\u0161e, dobro je upotrijebiti manje pove\u0107anje. No to su ipak posebni slu\u010dajevi i svaka od ovih maglica imati \u0107e neku druk\u010diju optimalnu kombinaciju teleskopa okulara i filtera.<\/p>\n

Promatranje planeta<\/h2>\n

Kod promatranja planeta obrnuta je stvar jer se o\u010dekuju silni detalji na pove\u0107anjima od 200-300x, nakon \u010dega slijedi razo\u010daranje – sve je mutno i ni\u0161ta se ne vidi! Pravilo kod promatranja planeta glasi – upotrijebiti najmanje mogu\u0107e pove\u0107anje<\/strong><\/em> na kojem \u0107e se ugodno<\/em><\/strong> mo\u0107i vidjeti svi detalji koji su u tom trenutku vidljivi. Detalji na planetima uglavnom su puno slabijeg kontrasta u odnosu na ono \u0161to astronom amater po\u010detnik o\u010dekuje. Osim toga, turbulencije dodatno zamu\u0107uju detalje i u oba slu\u010daja biti \u0107e potrebno upotrijebiti manje pove\u0107anje kako bi \u017eeljeni planet mogli ugodno promatrati bez zamaranja oka. Dok promatrate planet va\u017eno ja ne naprezati oko budu\u0107i da je potrebno pro\u0107i dosta vremena da se naviknete na kontrast i po\u010dnete uo\u010davati detalje. Tek nakon 5-10 minuta oko \u0107e vam se naviknuti na uvjete i detalji \u0107e polako postati sve vidljiviji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna o najve\u0107ih zabluda u astronomiji ti\u010de se pove\u0107anja na teleskopima i dalekozorima. U stvari radi se o informacijama koje novi astronomi amateri upijaju, a na\u017ealost nemaju iskustva da bi mogli razlu\u010diti \u0161to je korisno. Najrasprostranjeniji kli\u0161ej je da se objekti dubokog neba najbolje vide na malenim, a planeti na velikim pove\u0107anjima. Teleskop svojim promjerom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":41,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[120],"tags":[51,50],"class_list":["post-288","post","type-post","status-publish","format-gallery","has-post-thumbnail","hentry","category-prakticna-astronomija","tag-promatranja","tag-savjeti-3","post_format-post-format-gallery"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"http:\/\/www.astrobobo.net\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2008\/03\/p105_letenka2.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=288"}],"version-history":[{"count":10,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3307,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/288\/revisions\/3307"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}