{"id":716,"date":"2013-02-01T13:19:40","date_gmt":"2013-02-01T11:19:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.astrobobo.net\/?p=716"},"modified":"2023-07-12T08:48:11","modified_gmt":"2023-07-12T06:48:11","slug":"asteroid-2012-da14-intervju-sa-stefanom-cikotom","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.astrobobo.net\/?p=716","title":{"rendered":"Asteroid 2012 DA14 \u2013 intervju sa Stefanom Cikotom"},"content":{"rendered":"

Stefan i Aleksandar Cikota pridu\u017eili su se\u00a0AD Beskraj<\/a> ranih 2000-tih godina. Zbog svojeg anga\u017emana na podru\u010dju astronomije i velikih uspjeha u otkri\u0107ima novih objekata u Sun\u010devom sustavu (me\u0111u njima i asteorida potencijalno opasnih za Zemlju) nedugo zatim progla\u0161eni su po\u010dasnim \u010dlanovima dru\u0161tva. Svojim radom na zvjezdarnici La Sagra u \u0160panjolskoj otkrili su jedan od rijetkih trojanaca Marsa, 2007 NS2<\/a> te su jednog novootkriveng asteroida imenovali po glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu.\u00a0<\/a><\/p>\n

Stefan je bio ljubazan da nam ka\u017ee nekoliko rije\u010di o\u00a0asteroidu 2012 DA14<\/a> i op\u0107enito o na\u010dinu otkrivanju te opasnostima takvih objekata.<\/p>\n

15. velja\u010de asteroid 2012 DA14 pro\u0107i \u0107e vrlo blizu Zemlji, na udaljenosti od otprilike 30.000 km \u0161to je unutar orbite geostacionarnih satelita. S kolikom sigurno\u0161\u0107u znamo taj podatak, odnosno postoji li ipak mogu\u0107nost gre\u0161ke kod procjene njegove putanje pa da ipak do\u0111e do udara u Zemlju?<\/strong><\/em><\/p>\n

Dosada\u0161nji izra\u010duni orbite 2012 DA14 upu\u0107uju nas na to da \u0107e objekt 15. velja\u010de 2013, u 19:25 po univerzalnom vremenu od sredi\u0161ta Zemlje pro\u0107i na udaljenosti od ~0.000228 astronomskih jedinica<\/a>, \u0161to odgovara ~34100 km. Uzmemo li u obzir radijus Zemlje koji iznosi ~6370 km, udaljenost asteroida od povr\u0161ine iznositi \u0107e samo 27730 km. Trenuta\u010dna pogre\u0161ka na ove podatke iznosi ~0.000001 astronomskih jedinica, \u0161to odgovara oko ~150 km.<\/p>\n

Dakle, mogu\u0107nost udara u Zemlju u ovom slu\u010daju je potpuno isklju\u010dena. Prilikom najbli\u017eeg susreta, zbog njegovih malih dimenzija objekt ne\u0107e biti vidljiv golim okom, no sa sjajem od ~7.4 magnitude<\/a> postati \u0107e meta mnogih astronoma amatera koji \u0107e njegovo gibanje me\u0111u zvijezdama mo\u0107i promatrati ve\u0107 manjim teleskopima. Najve\u0107a prividna brzina u odnosu na zvijezde koju \u0107e objekt posti\u0107i iznosi preko 2600″\/minuti, odnosno ~45’\/min (1.5 promjera Mjeseca u minuti, op. Astrobobo<\/em>)! Drugim rije\u010dima, biti \u0107e mogu\u0107e primijetiti gibanje objekta u odnosu na zvijezde promatraju\u0107i ga kroz okular teleskopa, \u0161to je zaista rijedak i fascinantan prizor kojega svakako treba iskoristiti.<\/p>\n

Izuzmemo li slu\u010daj 2008 TC3<\/a>, objekta promjera 3-5 m koji se 07. listopada 2008. raspao u atmosferi nad sjevernim Sudanom, ovo je trenutno najbli\u017ei poznati prolazak pokraj Zemlje u povijesti promatranja malih tijela Sun\u010deva sustava.<\/p><\/blockquote>\n

Da li \u0107e mo\u017eda u nekoj daljoj budu\u0107nosti do\u0107i do udara 2012 DA14 u Zemlju? Koliko daleko u budu\u0107nost astronomi uop\u0107e mogu predvidjeti putanju tog objekta?<\/strong><\/em><\/p>\n

Za kratkoro\u010dne procjene polo\u017eaja objekta, preciznost orbite ovisi najvi\u0161e o koli\u010dini sakupljenih promatranja. Tako je zahvaljuju\u0107i luku promatranja od 321 dan isklju\u010dena vjerojatnost udara objekta u Zemlju 15. velja\u010de 2013. No dulji luk promatranja omogu\u0107uje nam bolju procjenu polo\u017eaja samo na nekoliko stotina godina. Svi objekti Sun\u010deva sustava jedni na druge me\u0111usobno gravitacijski utje\u010du, i dugoro\u010dno gledano sve orbite objekata u Sun\u010devom Sustavu su nepredvidive i fizikalno spadaju u kaoti\u010dne sustave. Na orbitalne promjene najosjetljivija su upravo mala tijela Sun\u010deva Sustava zbog njihovih malih masa.<\/p>\n

Od slijede\u0107ih susreta 2012 DA14 sa Zemljom mo\u017eemo istaknuti pribli\u017eavanja 2046. i 2110. godine. Za sada znamo da za susret koji \u0107e se dogoditi 16. velja\u010de 2046. tako\u0111er mo\u017eemo isklju\u010diti udar, i o\u010dekujemo prolaz na oko 0.0004 a.j. (60000 km) od sredi\u0161ta Zemlje, dok npr. za susret 16. velja\u010de 2110 udar nije isklju\u010den i njegova vjerojatnost iznosi 1:7,692,308,000.<\/p><\/blockquote>\n

\u0160to su astronomi do sada saznali o tom asteroidu? Koja je njegova veli\u010dina, masa, sastav…?<\/strong><\/em><\/p>\n

Budu\u0107i da je u pripremi promatranje objekta sa Goldstone radarom<\/a>, koje \u0107e biti izvr\u0161eno od 16. do 20. velja\u010de 2013., o objektu je prikupljeno ve\u0107 relativno mnogo fizikalnih podataka. 2012 DA14 je Near Earth Object (NEO) koji spada po svojim orbitalnim parametrima u kategoriju Apollo<\/a> (objekti s elipti\u010dnom orbitom koji sijeku Zemljinu, ali ve\u0107ina orbite im je izvan Zemljine, op Astrobobo<\/em>). Njegov promjer procjenjuje se na ~45 metara, a masa na ~130000 tona. Albedo<\/a> mu se procjenjuje na oko ~0.2 (reflektira 20% sun\u010deve svjetlosti, op. Astrobobo<\/em>) i vjerojatno spada u spektralni tip L<\/a>. Njegov rotacijski period od oko ~6 sati sa promatranom amplitudom od oko ~1 magnitudu upu\u0107uje na to da se radi o objektu nepravilnog (vjerojatno izduljenog) oblika.<\/p>\n

Zanimljiva \u010dinjenica je da \u0107e Zemlja svojim gravitacijskim utjecajem skrenuti objekt i izmijeniti njegovu orbitu. Na taj na\u010din \u0107e se period revolucije asteroida, koji trenutno iznosi 366 dana, skratiti na 317 dana.<\/p><\/blockquote>\n

\u0160to bi se desilo da takav objekt ipak udari u Zemlju?<\/strong><\/em><\/p>\n

2012 DA12 zbog svojih dimenzija od ~50 m ne spada u klasu potencijalno opasnih za Zemlju. Udari objekata sli\u010dni ovome osloba\u0111aju energiju ekvivalentnu ~2.5 megatona TNT-a. Za usporedbu, “Tunguska eksplozija” koja je uni\u0161tila oko 2000 km^\u02c72 \u0161ume, procjenjuje se na oko 3-20 megatona. Objekti reda ~50 m mogu uni\u0161titi manji grad, no ne \u010dine ozbiljnu prijetnju \u010dovje\u010danstvu.<\/p>\n

Statisti\u010dki, objekti sli\u010dni ovome udaraju u Zemlju svakih 1200 godina. Pravu prijetnju Zemlji, \u010diji bi udar drasti\u010dno promijenio \u017eivot na Zemlji, \u010dine objekti promjera ve\u0107ih od ~1 km.<\/p><\/blockquote>\n

Kako i kada je otkriven 2012 DA14?<\/strong><\/em><\/p>\n

2012 DA14 otkriven je 23. velja\u010de 2012. sa \u0161panjolske zvjezdarnice La Sagra<\/a>, u sklopu regularnog rada projekta potrage za asteroidima, poznatim i pod nazivom La Sagra Sky Survey. Glavni instrumenti zvjezdarnice La Sagra koji se koriste za potragu za asteroidima su tri identi\u010dna 0.45-m f\/2.8 reflektora opremljeni CCD kamerama velikog formata, \u0161to rezultira vidnim polja dimenzija ~60×90 lu\u010dnih minuta. Zanimljivo je da je objekt zamalo ostao nezapa\u017een, jer je prvi put snimljen tek sedam dana nakon \u0161to je pokraj Zemlje pro\u0161ao na udaljenosti od 0.0174 a.j. (2600000 km).<\/p><\/blockquote>\n

U slu\u010daju da se godinu dana unaprijed doista otkrije objekt koji bi bez sumnje udario u Zemlju, da li bi to bilo dovoljno vremena da se poduzmu neki koraci glede za\u0161tite od udara?<\/strong><\/em><\/p>\n

Postoje ideje raznih projekata za obranu Zemlje od malih tijela Sun\u010deva Sustava, koji se uglavnom svode na skretanje objekta s orbite. No, budu\u0107i da niti jedan od tih projekata jo\u0161 nije u pripremi, godinu dana je previ\u0161e kratko razdoblje za pripremiti takvu obranu. U slu\u010daju otkri\u0107a prijete\u0107eg objekta reda ~50-100 m, za sada smo tehnolo\u0161ki u mogu\u0107nosti vrlo precizno odrediti podru\u010dje udara na Zemlji, \u0161to bi omogu\u0107ilo evakuaciju ugro\u017eenih podru\u010dja.<\/p>\n

Objekti reda ~1 km bili bi problemati\u010dni, no takvi udari se statisti\u010dki doga\u0111aju samo svakih nekoliko stotina milijuna godina, stoga ne treba biti previ\u0161e zabrinut.<\/p><\/blockquote>\n

Mnogi ljudi smatraju da bi u slu\u010daju otkri\u0107a objekta na putanji direktnog udara u Zemlju NASA sve zata\u0161kala i ne bi obavijestila javnost o\u00a0<\/strong><\/em>
\ntom doga\u0111aju, a sve sa ciljem spre\u010davanja \u0161irenja panike. Koliko je realan taj scenarij?<\/strong><\/em><\/p>\n

Najprije je va\u017eno naglasiti da veliku ulogu u pra\u0107enju potencijalno opasnih asteroida danas jo\u0161 uvijek imaju i astronomi amateri. Stoga realna opasnost vjerojatno ne bi ostala nezapa\u017eena u javnosti. S druge strane, ovisno o naseljenosti ugro\u017eenoga podru\u010dja i preostalog vremena prije udara, scenarij da se poku\u0161a zata\u0161kati vijest o mogu\u0107em udaru i nije potpuno nezamisliv. Hipotetski, najgori scenarij bi bio otkri\u0107e objekta koji unutar nekoliko sati udara u milijunski grad. U tom slu\u010daju je te\u0161ko procijeniti kako bi vlasti reagirale. Osim toga, velika podru\u010dja Zemlje jo\u0161 uvijek su toliko nerazvijena da vlasti niti nisu u mogu\u0107nosti u kratko vrijeme obavijestiti i evakuirati velike povr\u0161ine. Vrlo malo gradova ima evakuacijske planove za scenarije kao \u0161to su udari asteroida.<\/p>\n

Uvijek se volim prisjetiti objekta 2008 TC3 koji je otkriven samo 21 sat prije udara u sjeverni Sudan. Dok ga je gotovo cijela astronomska zajednica iz SAD-a i Europe promatrala<\/a>, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161u grupu na La Sagri, doga\u0111aj je u Sudanu ostao potpuno nezapa\u017een. Ne postoje \u010dak niti direktne snimke ulaska objekta u atmosferu, \u0161to je sigurno bio fascinantan prizor. Na sre\u0107u, objekt je bio promjera samo 3-5 m i nije dospio do tla<\/a>.<\/p><\/blockquote>\n

Budu\u0107i da si sudjelovao u otkri\u0107ima mnogih novih objekata, molim te ukratko opi\u0161i proces prijavljivanja otkri\u0107a.<\/strong><\/em><\/p>\n

Metoda potrage za malim tijelima u principu se kroz povijest nije mnogo mijenjala i uvijek se svodi na snimanje jednakih podru\u010dja neba u vremenskom razmaku od nekoliko sati ili dana. Budu\u0107i da smo se bavili asteroidima glavnog asteroidnog pojasa i Zemlji bliskim objektima, koji se relativno brzo gibaju, na\u0161a taktika je bila snimati isto podru\u010dje neba 3 puta na no\u0107. Obrada podataka se sastoji u mjerenju polo\u017eaja svih objekata koji se gibaju u odnosu na zvijezde. Provjerom kroz katalog ve\u0107 poznatih asteroida razdvajaju se poznati objekti od nepoznatih. Svi poznati objekti izravno se \u0161alju u Centar za mala tijela Sun\u010deva Sustava (Minor Planets Center – “MPC”<\/a>) dok se nepoznati sakupljaju u na internu listu za koje je potrebna jo\u0161 jedna no\u0107. Nakon sto se nepoznati objekt snimi i njegov polo\u017eaj izmjeri tijekom najmanje 2 no\u0107i, \u0161alje se se kao kandidat za novi objekt u MPC i \u010deka potvrda otkri\u0107a. Za prvu grubu orbitu obi\u010dno su potrebne najmanje 3 no\u0107i, s time da se zanimljivi objekti naj\u010de\u0161\u0107e ve\u0107 nakon 2 no\u0107i isti\u010du po sjaju ili brzini. Potvrdom novog otkri\u0107a, objekt automatski dobije oznaku.Nakon \u0161to se objekt promatra kroz najmanje tijekom 3 opozicije, \u0161to u pravilu traje ~3-5 godina, objekt se numerira i otkriva\u010d ima pravo predlo\u017eiti naziv.
\nTajna uspjeha potrage za novim objektima je pratiti podru\u010dja neba koja profesionalne zvjezdarnice nisu snimale nekoliko tjedana, i poku\u0161ati tra\u017eiti u tim podru\u010djima prije njih. Osim odabira podru\u010dja neba, pa\u017eljivo planiranje no\u0107i i efektivan odabir ekspozicija tako\u0111er je va\u017ean faktor, jer je cilj snimiti \u0161to ve\u0107u povr\u0161inu neba u \u0161to kra\u0107em razdoblju.<\/p><\/blockquote>\n

Tvoj brat Aleksandar i ti radili ste na opservatoriju La Sagra. Koji su bili va\u0161i zadaci?<\/strong><\/em><\/p>\n

Na\u0161a grupa se u po\u010detku, uklju\u010duju\u0107i nas, sastojala od 5 aktivnih \u010dlanova i jednog lokalnog \u010dlana na zvjezdarnici koji je intervenirao samo u slu\u010daju kvarova, budu\u0107i da smo sve kontrolirali internetskim pristupom. Svi \u010dlanovi grupe su se astronomijom bavili samo na amaterskoj razini, \u0161to zna\u010di da smo svi imali i druge svakodnevne obveze (posao, a u na\u0161em slu\u010daju obveze vezane uz studij), pa je organizacija u timu bila dosta fleksibilna i uloge su se \u010desto izmjenjivale.<\/p>\n

Na\u0161a naj\u010de\u0161\u0107a uloga je bila vezana uz obradu podataka, jer bi bilo nezgodno i\u0107i na predavanja nakon neprospavane no\u0107i u slu\u010daju vr\u0161enja promatranja. To zna\u010di da bi netko od \u010dlanova grupe prikupljene snimke pohranjivao na server, a mi bi ih tijekom sljede\u0107eg dana obra\u0111ivali i radili planove promatranja za slijede\u0107u no\u0107 kako bi promatra\u010d snimio sve prona\u0111ene objekte s ciljem potvr\u0111ivanja otkri\u0107a.<\/p>\n

Vremenom je grupa napredovala, i nakon \u0161to smo se uvjerili da je jo\u0161 uvijek mogu\u0107e otkriti relativno puno asteroida mukotrpnim “manualnim” radom, \u017eeljeli smo postati produktivniji. Dobrim planiranjem promatranja prikupljali smo previ\u0161e podataka i ubrzo vi\u0161e nismo bili u stanju dr\u017eati taj ritam i svakodnevno obra\u0111ivati sve podatke, te je bilo jasno da \u0107e biti potreban razvoj software-a za automatiziranu obradu podataka. Najprije su napisane najosnovne skripte, koje su vremenom nadogra\u0111ivane… U me\u0111uvremenu se i instrumentarij zvjezdarnice utrostru\u010dio, te se na taj na\u010din, od 2006. do 2008. produktivnost umnogostru\u010dila.<\/p>\n

U kolovozu 2008. dobili smo slu\u017ebeni status “sky survey-ja” te time postali prva, ali do danas i jedina, amaterska grupa koja uz 8 profesionalnih zvjezdarnica koje su uglavnom pod pokroviteljstvom ameri\u010dke vojske ili NASA-e, nosi status sky survey-ja.<\/p>\n

U rujnu 2009., nakon ~3100 potvr\u0111enih otkri\u0107a, 12 “Near Earth Objekata”, 1 kometa i 10-tak egzoti\u010dnih objekata, zbog obveza oko studija ali i \u017eelje za drugim znanstvenim projektima odlu\u010dili smo odstupiti iz La Sagra Sky Survey. La Sagra Sky Survey do danas je ukupno otkrila preko 6000 asteroida, oko 60 Near Earth Objekata, 8 kometa, te poslala preko 1’000’000 mjerenja u Centar za mala tijela Sun\u010deva sustava.<\/p><\/blockquote>\n

Kako ste se po\u010deli zanimati za astronomiju? \u0160to mo\u017eete preporu\u010diti u\u010denicima koji se \u017eele baviti znano\u0161\u0107u?<\/strong><\/em><\/p>\n

Interes za astronomiju se javio nakon \u0161to smo dobili na\u0161 prvi teleskop, u prvom razredu osnovne \u0161kole. Od tada smo povremeno promatrali Mjesec, Sunce, planete, pomr\u010dine\u2026 i interes je polagano rastao. U 5. razredu osnovne \u0161kole po\u010deli smo sudjelovati na natjecanjima iz astronomije, dobivali razne nagrade, redovito slu\u0161ali znanstveno-popularna predavanja na Zvjezdarnici Zagreb<\/a> i priklju\u010dili se astronomskom dru\u0161tvu Beskraj te na taj na\u010din upoznavali ljude koji se ne\u0161to ozbiljnije bave s astronomijom. Pravi napredak u upoznavanju “prakti\u010dne” astronomije dogodio se 2002. godine, na prvoj Vi\u0161njanskoj \u0161koli astronomije na kojoj smo sudjelovali i gdje smo puno nau\u010dili o znanstvenim metodama rada te da i obi\u010dni amateri mogu do\u0107i do lijepih rezultata i otkri\u0107a u svojim malim istra\u017eivanjima, bez obzira na ogromnu konkurenciju “profesionalca”.<\/p>\n

Osnovno\u0161kolcima i srednjo\u0161kolcima zainteresiranim za astronomiju, ali i sve ostale prirodne znanosti, mogu samo preporu\u010diti da se dovoljno rano uklju\u010de u razne aktivnosti kao \u0161to su natjecanja i ljetni programi tipa Vi\u0161njanska \u0160kola Astronomije<\/a> ili Summer School of Science. Poznanstva sa ljudima sli\u010dnih interesa omogu\u0107iti \u0107e im puno lak\u0161i ulazak u znanost i odluku koji studij da upi\u0161u.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stefan i Aleksandar Cikota pridu\u017eili su se\u00a0AD Beskraj ranih 2000-tih godina. Zbog svojeg anga\u017emana na podru\u010dju astronomije i velikih uspjeha u otkri\u0107ima novih objekata u Sun\u010devom sustavu (me\u0111u njima i asteorida potencijalno opasnih za Zemlju) nedugo zatim progla\u0161eni su po\u010dasnim \u010dlanovima dru\u0161tva. Svojim radom na zvjezdarnici La Sagra u \u0160panjolskoj otkrili su jedan od rijetkih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[121],"tags":[],"class_list":["post-716","post","type-post","status-publish","format-gallery","hentry","category-svemirske-zanimljivosti","post_format-post-format-gallery"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/716","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=716"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/716\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3375,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/716\/revisions\/3375"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=716"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=716"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.astrobobo.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=716"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}