Aurora iz Hrvatske, 20.11.2003.

Iz arhive sam iskopao fotografije prekrasne polarne svjetlosti viđene 20.11.2003. iz Hrvatske. Te godine se mogla vidjeti čak 3 puta iz naših krajeva, imam par fotografija i od 31.10.2003. Ovo je bilo iznimno spektakularno, sve na fotografijama se vidjelo i golim okom, crvene zavjese aurore su sezale do 45 stupnjeva iznad horizonta! Fotografirano Olympus Camedia kompaktnim digitalnim fotoaparatom. Provučeno kroz NoiseXTerminator i PS za smanjenje digitalnog šuma i laganu obradu. Lokacija u blizini Sv. Nedjelje kod Zagreba. Fotografije su u originalnoj rezoluciji.

Djelomična pomrčina Mjeseca, 7.8.2017.

Djelomične pomrčine obično nisu jako interesantne za promatranje. Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec dobije prekrasnu crvenu boju. Prekrasan prizor i za gledanje i za fotkanje! Kod djelomične pomrčine vidimo samo dio Mjeseca zakolnjen tamnom sjenom, a kod ove pomrčine taj dio bio je tek 25% za vrijeme maksimuma. Ipak iz AD Beskraj odlučili smo napraviti promatranje na Cmroku. Bilo je štosno što će Mjesec iznad obzora izaći već zahvaćen sjenkom, a totalitet nastupa 15-tak minuta nakon izlaska.

Na Cmroku nas je dočekala naoblaka baš u smjeru izlaska Mjeseca! Uz početno razočaranje, nakon 10 minuta ugledali smo vrh Mjeseca kako izviruje iznad niskog sloja oblaka! Oduševljenje je trajalo svega 5-10 minuta – Mjesec je opet uletio u oblake. No ipak sam uspio napraviti zanimljivu fotku. Ovaj put je Mjesec bio crven zbog izmaglice i dima koji se vidio u tom smjeru!

Lekcija naučena – uvijek se isplati gledati astronomske pojave – nikad ne znaš kako će te iznenaditi 😉

Djelomična pomrčina Mjeseca, 7.8.2017.

Pomrčina Sunca, 20. 3. 2015.

Ako su vam informacije korisne, razmislite o malenoj donaciji za troškove održavanja weba. Da, to se odnosi i na novinare koji su samo copy/paste-ali donji tekst 😆

VAŽNO – NEMOJTE IMPROVIZIRATI SA FILTERIMA!!! Neodgovarajući filteri propustiti će previše svjetlosti ili UV/IC dio spektra koji mogu trajno oštetiti vid! Najsigurnije je NAPRAVITI PROJEKCIJU – nećete ništa propustiti ako ne gledate direktno u Sunce!

Nakon dugo vremena imamo priliku iz Hrvatske svjedočiti djelomičnoj pomrčini Sunca. Točno na ekvinocij, 20. ožujka, Mjesec će prekriti nešto više od polovice Sunčevog diska. Linija totaliteta (potpune pomrčine) prolazi daleko na sjeveru, uglavnom preko oceana, a jedino lako dostupno kopno za njeno promatranje su Farski otoci.

Animacija pomrčine Sunca 20. 3. 2015. Crna točka predstavlja putanju totaliteta, a sivi krug prikazuje vidljivost djelomične pomrčine.

Neki domaći “portali” nažalost samo su brzinski preveli engleske članke koji, naravno, ne vrijede za Hrvatsku. Ova pomrčina definitivno nije najveća od 1999. godine – barem ne u Hrvatskoj. Naime, od 1999. godine kada smo iz Hrvatske vidjeli 99% pomrčinu Sunca imali smo još jedan prekrasan spektakl 2003. godine kada je Mjesec prekrio više od 80% Sunca. Maksimum je bio točno u vrijeme svitanja, pa se na obzoru mogao vidjeti – Sunčev srp! Pročitajte izvještaj na zvjezdarnica.com i pogledajte video snimku iz Donje Stubice. Definitivno najljepša pomrčina Sunca koju sam gledao, tada sa Zavižana. Posljednja pomrčina vidljiva iz Hrvatske bila je u siječnju 2011. godine kada je iz naših krajeva bilo moguće vidjeti 75% pomrčinu. Na žalost, u mnogim dijelovima Hrvatske bilo je oblačno pa su je rijetki vidjeli.

Pomrčina Sunca 20. ožujka 2015. u Hrvatskoj

GradPou010detakMaksimumKraj% pomru010dine
Zagreb09:3310:4211:5358%
Rijeka09:3010:3911:5159%
Osijek09:3710:4511:5654.5%
Split09:3110:3911:5053%

Kao što vidite, u Hrvatskoj nema velikih razlika u vremenu i postotku pomrčine, no ako želite apsolutno točne podatke, odaberite točnu lokaciju na Google karti koju je pripremila NASA. Dovoljno je zumirati i kliknuti te će vam se pokazati informacije.

Za promatranje pomrčine OBAVEZNO KORISTITE ZAŠTITU! Direktno gledanje Sunca golim oko prouzorčiti će oštećenja oka, a uz optičko pomagalo spržit će vam rožnicu i uzrokovati trajno sljepilo!

Ako želite gledati pomrčinu, najbolje da se raspitate kod lokalnog astronomskog društva. Moći ćete uživati u pogledu kroz teleskope opremljene filterima, ali i zagnjaviti astronome pitanjima i čuti mnoge zanimljive informacije o Suncu i pomrčini.

Djalomična faza pomrčine Sunca, snimljeno u Australiji, 2012.
Djelomična faza pomrčine Sunca, snimljeno u Australiji, 2012.

Za gledanje u Sunce možete koristiti naočale za pomrčinu, masku za zavarivanje ili napraviti projekciju slike Sunca. Začađeno staklo se ne preporuča jer se sloj čađe može biti neravnomjerno raspoređen i vrlo lako se skida pa postoji opasnost od ozljeda. Koristite li teleskop, filter za Sunce obavezno mora biti postavljen ispred objektiva. Neki “dječji” teleskopi imaju filtere koji se našarafe na okular – oni vrlo lako mogu puknuti usljed fokusirane topline svjetlosti – odmah ih bacite u smeće! Filtere i naočale u Hrvatskoj možete nabaviti kod OI Optimus ili u Teleskop centru.

Tijekom pomrčine, vrlo zanimljiv efekt može se primjetiti među sjenama drveća – maleni otvori u krošnjama djeluju poput “camere obscure” i projiciraju sliku Sunca na tlo. Vidjeti ćete mnoge srpove čiji se oblik mijenja kako napreduje pomrčina – a to je upravo slika Sunca projicirana kroz grane!

Projekcija sunčevog diska kroz grmlje tijekom pomrčine Sunca u Mađarskoj 1999. godine.

Projekciju možete napraviti sami uz pomoć stare krpe ili papira na kojem ste izbušili sitne rupice veličine oko 1mm. Na 2-3 metra udaljenosti postavite drugi komad papira ili bijelu plahtu na koju ćete projicirati sliku Sunca. Što je veća udaljenost i projekcija će biti veća, ali tamnija. Manja rupica za projekciju daje tamniju i oštriju sliku, a veća svjetliju i mutniju. Papir sa rupicama neka bude tvrđi da se ne bi savijao. Probajte na njemu izbušiti rupice u obliku slova, smajlića  :paint: ili što vam već padne napamet. Ovu zabavu podijelite u vašoj školi ili sa kolegama na poslu i pošaljite fotke da se vidi kako je ispalo! 😆

Geometrija pomrčine Sunca
Geometrija pomrčine Sunca

Astronomski događaji – svibanj 2014.

Jeste li gledali Mars? Opozicija je prošla, no ovaj mjesec Mars je prepoznatljiviji na nebu jer se u sumrak već nalazi relativno visoko iznad jugoistočnog obzora. Prividna veličina mu sa otprilike 14.5″ (lučnih sekundi) početkom svibnja pada prema 12″ na kraju mjeseca, no to je još uvijek dovoljno da se ugledaju neki detalji. Odlične snimke Marsa domaćih autora možete vidjeti na forumu zvjezdarnice, a evo i mog pokušaja:

Mars_17032014
Mars, 17.3.2014. – Pentax 105 SDP + 2x barlow

Otprilike takve detalje možete očekivati kada pokušate gledati Mars golim okom – polarna kapa, neka tamna područja i možda oblake na rubu diska kao na fotografijama sa foruma. Detaljnije o promatranju Marsa pročitajte u tekstu za ožujak.

10. svibnja u opoziciji je Saturn. Prividna veličina njegovog diska nešto je veća od Marsa, 18.7″, no sa svojim prstenovima doima se znatno većim i spektakularnijim. Prstenovi su nagnuti pod kutem od 23° pa svakako pokušajte uočiti Cassinijevu pukotinu u sredini. Ako ju je Giovanni Cassini uspio otkriti teleskopom promjera 60mm, onda sigurno možete i vi sa svojim! Tamnu prugu najbolje ćete uočiti na rubovima gdje su prstenovi prividno najdeblji. Nemojte zanemariti niti disk planeta – iako nema spektakularnih oblaka kao na Jupiteru, vide se različite nijanse pojaseva koji su obično tamniji prema polovima. Magnitude 0.1 Saturn je u svibnju otprilike dvostruko tamniji od Marsa. Golim okom je to lako primjetiti, no meni je zanimljivo gledati teleskopom i vidjeti kako je prividno veći planet tamniji od onog koji je manji, ali zato bliži Zemlji.

Saturn sa Zagrebačke zvjezdarnice
Saturn snimljen sa zagrebačke Zvjezdarnice 2009. godine.

Na zapadnom obzoru u sumrak se još uvijek vidi Jupiter. Zalazi sve ranije pa iskoristite priliku da prvo njega pogledate dok se još nije utopio u zračnim turbulencijama blizu obzora. Krajem mjeseca zalazi već oko ponoći.

Merkur 25. svibnja postiže najveću elongaciju (prividnu udaljenost) od Sunca, 22.7°, što je najpovoljnija prilika da ga ove godine ugledate navečer. Zalazi već u 22:30 pa ga počnite tražiti nešto prije početka nautičkog sumraka koji počinje u 21:56. Važno je da imate čist pogled na zapadni obzor.

Kad sam već nabrojao sve važnije planete onda ću spomenuti i Veneru. Izlazi tek oko 4 ujutro no dovoljno je sjajna da se vidi sve do pred sam izlazak Sunca pa ako oko 5 ili 5:30h idete na posao, započnite dan sa pogledom na susjedni planet 🙂

U srijedu 7. svibnja je maksimum meteorskog potoka eta akvarida. Iako je ZHR 55 meteora u jednom satu, zviježđe Vodenjaka nalazi se vrlo nisko za nas na sjevernoj hemisferi pa možemo očekivati tek desetak meteora u jednom satu pred jutro 6., 7. i 8. svibnja. Kao i za sve meteorske potoke, eta akvaride možete vidjeti kako jure svuda po nebu, bez obzira što je njihov izvor približno kod zvijezde eta Vodenjaka. Iskreno, ja Vodenjaka ne znam niti prepoznati na nebu 😆

Međutim, datum koji treba zabilježiti u kalendaru je noć 23./24. svibnja. Naime, tada Zemlja prolazi vrlo blizu putanji kometa 209P LINEAR. Otkriven tek 2004. godine, ovo je maleni periodički komet, no izračunata je mogućnost velikog broja meteora koji će prividno dolaziti iz zviježđa Žirafe (Camelopardalis), još jednog zviježđa koje samo zadrti astronomi amateri mogu odmah prepoznati 😆

Zviježđe Žirafe nalazi se blizu Sjevernjače pa smo dobro pozicionirani da uživamo u spektaklu. Na žalost, za maksimum žirafoida biti će favorizirani sjevernoameričani koji bi mogli vidjeti 100-400 meteora u jednom satu, a po nekim procjenama čak i više. Pred jutro će smetati svjetlost Mjeseca, no isplati se probdjeti noć u očekivanju spektakla, tim više jer se radi o noći s petka na subotu.

zirafoidi
Zviježđe Žirafe otprilike je između Malog medvjeda i Kasiopeje, no meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu.

Sam komet dostiže tek 11. magnitudu pa će jedva biti vidljiv i u najvećim amaterskim teleskopima. U svakom slučaju, izađite pod tamno nebo, izvalite se u vreću za spavanje i uživajte u spektaklu!

Astronomski događaji – ožujak 2014.

Iskreno, mene već hvata kriza jer jaaako dugo nisam bio sa teleskopom pod zvijezdama 😥 Nije bilo puno vedrog vremena, a kad su se oblaci razmaknuli uvijek nešto iskrsne i ne mogu guštati kako bih htio… Nadam se da će mi ovaj mjesec dati prilike za malo astronomije 🙂 a vi ako imate kakvu zgodnu fotku, slobodno mi ju pošaljite! Također, nemojte se ustručavati postaviti pitanje u komentarima :paint:

Ovaj mjesec se treba početi pripremati za dolazeću opoziciju Marsa. Prividna veličina Marsa raste sa 10″ (lučnih sekundi) početkom mjeseca na 14.5″ do kraja ožujka, što je praktično teško razlikovati od 15.2″ koliko će biti za vrijeme opozicije 8. travnja pa treba iskoristiti vedro nebo ako ga bude.

Attention: The internal data of table “1” is corrupted!

15″ se možda ne čini velikim promjerom, no pokušajte usporediti promjer sa obližnjim Saturnom kojemu će u isto vrijeme disk biti veličine 18″. Radan iz Skopskog astronomskog društva mi javlja da se već vidi polarna kapa. Osim nje, možda ćete ugledati neka tamna područja. Za identifikaciju naziva pogledajte kartu:

marsmap
Karta vidljivih područja na Marsu

Ipak kroz teleskop nemojte očekivati ovakve detalje. Pokušajte identificirati Sytris Major, a lako ćete uočiti i područje oko Chryse. Površina Marsa je vrlo slabog kontrasta. Ponekad se mogu vidjeti oblaci na rubu diska kao tanko svjetlije područje. Pomaže ako imate teleskop veći od 6″ i oboružate se strpljenjem. Dajte si vremena prilikom promatranja, “trenirajte” oko da ugleda slabe razlike u kontrastu. Pokušajte provesti barem 5-10 minuta za okularom – Mars je ipak jedini terestrički planet u Sunčevom sustavu kojem možete vidjeti detalje na površini, zamišljati kako bi bilo njome hodati, prisjetiti se fotografija koje su poslali roveri…

VISMARS
Površina Marsa snimljena teleskopom
Mars u opoziciji 2005.
Mars u opoziciji 2005.

Osim Marsa i Saturna nakon ponoći, možemo uživati u pogledu na veličanstveni Jupiter koji se smjestio posred zviježđa Blizanaca, “lijevo gore” iznad Oriona. iako je prošao opoziciju, njegov promjer je još uvijek više nego dvostruko veći od Marsa – 42″ do 38″ na kraju mjeseca.

jupiter
Orion, Jupiter i Blizanci na večernjem nebu. Slika: SkyGuide

Pred jutro 21. ožujka Mjesec će biti u konjunkciji sa Saturnom. Ako imate sreće da se tada nalazite u Južnoafričkoj republici moći ćete vidjeti okultaciju, no mi ćemo se zadovoljiti vrlo bliskom konjunkcijom. 😉

22. ožujka Venera je u najvećoj jutarnjoj elongaciji od Sunca pa će pozdravljati ranoranioce (i sretnike!) koji idu na posao.

Izgled neba 15. ožujka u 21h

Zanimljivo je da ovaj mjesec ima dva mlada Mjeseca (mlađka? 😆 prvog i tridesetog ožujka) što se naziva “Black Moon” iliti crni Mjesec, za razliku od “plavog”, drugog punog Mjeseca u kalendarskom mjesecu.

Od kometa se pred jutro isplati potražiti C/2012 X1 LINEAR, magnitude 8, a i C/2013 R1 Lovejoy se još drži na magnitudi 9.

Ožujak je astronomima amaterima poznat po jednoj posebnoj manifestaciji – Messierovom maratonu. Kraj ožujka (nekad i početak travnja) idealna je prilika da se ugledaju gotovo svi objekti iz Messierovog kataloga u jednoj noći. U Hrvatskoj se Messierov maraton tradicionalno održava u Višnjanu, odnosno promatranje je pokraj opservatorija Tičan. Ove godine to će biti u subotu 29. ožujka uz bogat program sa predavanjima i druženjem u opservatoriju. Ovo je jubilarni dvadeseti (!) maraton i odlična prilika da mladi astronomi zabilježe svoje ime u povijesti ovog događaja.

Astronomski događaji – veljača 2014.

Vijest mjeseca svakako je supernova u galaksiji M82, o kojoj sam pisao zaseban tekst, pa ako imate teleskop svakako ju pogledajte jer je jedna od najsjajnijih u zadnjih 100 godina. Na žalost, vremenske prilike nam trenutno nisu povoljne za promatranje, ali nadam se da će se do kraja mjeseca pokazati neka rupa u oblacima.

Konjunkcije su uvijek atraktivne za promatranje. U četvrtak, 6. veljače u jutarnjim satima moći ćemo vidjeti jednu doista neobičnu konjunkciju – kometi C/2013 R1 Lovejoy i C/2012 X1 LINEAR biti će međusobno udaljeni tek oko dva stupnja! Lovejoy je najsjajniji, oko 6. magnitude i lako se moože vidjeti dalekozorom. Sjaj LINEARa je 9. magnitude pa će za njega biti potreban manji teleskop.

Kometi i Zmijonosac oko 5h jutro. Granična magnituda 6.0.
Kometi i Zmijonosac oko 5h jutro. Granična magnituda 6.0.

Kometi se nlaze u zviježđu Zmijonosca. Izlaze iznad horizonta točno na istoku, no tek oko 3 sata ujutro. Da bi se prizor ljepše vidio treba pričekati barem do 4 ili 5 h ujutro kada će biti više na nebu. Mjesec je u fazi prve četvrti te zalazi oko ponoći pa neće smetati u pogledu na komete.

Detaljna karta za traženje kometa. Granična magnituda zvijezda odgovara pogledu kroz 50mm dalekozor.
Detaljna karta za traženje kometa. Granična magnituda zvijezda odgovara pogledu kroz 50mm dalekozor.

Još jedna zanimljiva konjunkcija biti će u srijedu 26. veljače, također pred jutro. Oko 5h ujutro izlaze Mjesec i Venera, vrlo bizu jedan drugome. U Africi će biti čak moguće vidjeti okultaciju, no nažalost nije vidljiva iz Hrvatske. Ranoranioci neka pokušaju snimiti kakvu zanimljivu fotku.

Tko do sada nije uspio ugledati Merkura, može pokušati 31. siječnja i prvih dana veljače. Požurite sa promatranjem jer se nalazi tek desetak stupnjeva iznad horizonta pola sata nakon zalaska Sunca. Ako ćete biti u mogućnosti, pogledajte ga kroz teleskop – svakim danom mu se faza mijenja, od četvrti 31. siječnja pa do tankog srpa početkom veljače. Detaljnije o Merkuru pročitajte na stranicama Sky & Telescope.

Mjesec i Merkur na zapadnom nebu 1. veljače. Oznake prikazuju visinu iznad obzora.
Mjesec i Merkur na zapadnom nebu 1. veljače. Oznake prikazuju visinu iznad obzora.

Sjajnim zvijezdama Oriona, Blizanaca, Kočijaša i Bika pridružio se Jupiter, točno između dva blizanca. Taj dio neba dobar je za brzinsko švrljanje dalekozorom, naročito dok su temperature u minusu – tek toliko da se zadovolji žeđ za promatračkom astronomijom  😉

Izgled neba 15. veljače u 21h

Uz pomoć donje karte možete pronaći poznati trojac otvorenih skupova, M36, M37 i M38 – iako ja nikada ne uspijem zapamtiti koji je koji budući da su nekako pomiješani 🙄  zbilja su lijep prizor, svaki je malo drukčiji od drugog. Blizu Jupitera u Blizancima je još jedan otvoreni skup, M35. Nešto dalje, u zviježđu Bika je ostatak supernove M1. Ako ste uspjeli pronaći supernovu u galaksiji Messier 82, onda pogledajte kako izgleda ostatak od eksplozije masivne zvijezde u našoj galaksiji koja se mogla vidjeti usred bijela dana prije gotovo 1000 godina! Tu maglicu nazivaju “Rakovica” – naziv je ostao od skice koju je napravio William parsons 1844. godine. Iako kasnije ni sam nije mogao potvrditi sličnost sa rakom, naziv se još uvijek upotrebljava.

Otvoreni skupovi Messier 35-38
Otvoreni skupovi Messier 35-38