Astronomski događaji – rujan 2013.

Uh, opet kasnim sa tekstom, a prošli mjesec sam i preskočio, što zbog lijenosti, što zbog (napokon!) posla. Ovdje čak nisam najavio ovogodišnji Petrova Gora Star Party, a bome po prvi puta nisam ni sudjelovao!  😯 No dobro, pravi astronomi amateri i onako već znaju za taj legendarni star party, a sljedeće godine ćemo to malo bolje organizirati 😎

Ovaj mjesec planeti nisu baš idealni za promatranje – Venera i Saturn vidljivi su na zapadu nakon zalaska Sunca, ali vrlo brzo zalaze. Pred jutro na scenu dolazi Jupiter i nakon njega Mars. Mars će u opoziciji biti tek u travnju 2014. godine, a i tada će biti prividno vrlo malen, tek 15″ tako da će trebati veći i kvalitetniji teleskop da bi se pošteno vidjeli detalji. Na donjoj karti planeti nisu ucrtani jer je vrijeme postavljeno na 23:00 pa ako želite odsimulirati izgled neba u neko drugo doba dana, kliknite na sliku i upišite vrijeme koje vas zanima ili skinite besplatni Stellarium i uživajte u prekrasno renderiranom noćnom nebu.

Tijekom cijele noći vidljivi su Uran i Neptun. Imate li jako tamno nebo i dobar vid, Uran možete vidjeti golim okom pri magnitudi 5.8.

Izgled neba 15. rujna u 23:00

Pratite li astronomske vijesti, sigurno ste čuli za “novu” u Delfinu. “Nove” nemaju veze sa supernovama, to je trenutak u binarnom sustavu kada primarna zvijezda, bijeli patuljak (zvijezda koja je odavno krepala), gravitacijom povuče plin sa svoje susjedne zvijezde i naglo započne nuklearnu fuziju. Pri tome se višestruko povećava sjaj te vidimo “novu” zvijezdu na nebu. Zapravo, zvijezda je oduvijek bila tamo, samo je naglo živnula. Space.com donosi priču o otkriću (ali bez rime) – nevjerojatno je da zvijezda u manje od 24 sata može povećati sjaj za 10.000 puta!

Nova u Delfinu vrlo je sjajna. Sredinom kolovoza bila je bez problema vidljiva golim okom, no trenutno je na rubu vidljivosti ako imate jako tamno nebo. Evo graf sa  njenim sjajem, trenutno oko mag. 6. Nije ju problem uočiti dalekozorom – pogledajte kartu i pokušajte sami. Zapravo će biti jednostavnije ako krenete tražiti od zviježđa Strelice i produžite u smjeru u kojem strelica pokazuje.

Novu je otrkio astronom amater iz Japana. Zvijezde toga sjaja lako se mogu snimiti običnim digitalnim fotoaparatom, zato kad sljedeći puta fotkate zvjezdano nebo – provjerite da na fotki nije možda jedna zvijezda viška!

Rujan je idealan za promatranje Mliječnog puta. Mrak pada nakon 21h, već dosta ranije nego ljeti, noći su hladnije no uz toplu odjeću ugodne. Za promatranje predlažem taktiku obrnutu od uobičajene – uzmite dalekozor i krenute Mliječnim putem od horizonta prema zenitu te probajte uočiti sve maglice. Tek nakon toga krenite ih identificirati na karti i pogledajte jeste li koju preskočili!

Komet ISON koji bi krajem godine mogao potencijalno biti vrlo sjajan, o čemu sam pisao točno prije godinu dana, trenutno je vidljiv pred jutro, ali samo u vrlo velikim teleskopima ili CCD snimkama. Trenutna magnituda mu je oko 12, a računajte da teleskop promjera 25m cm (10″) može vidjeti zvijezde tek do trinaeste magnidute. Povoljnije ga je promatrati krajem mjeseca, a i sjaj će mu se tada povećati. ISON je svakako zanimljiv, ali trenutno više za zagrižene astronome amatere te da se provjeri razvoj aktivnosti i sjaja. Ako ga ipak želite pokušati pronaći teleskopom, skinite ovu kartu. Komet se nalazi u zviježđu raka i prolazi blizu Marsa.

U sjeni ISON-a nepravedno će ostati komet 2P/Encke, drugi periodični komet (nagradno pitanje – možete li pogoditi koji je prvi na listi? 😉 ). na njega ću još podsjetiti u studenome kada će biti najsjajniji, oko mag. 7, što je tek malo slabije od sjaja vidljivog golim okom. Ako još nemate dalekozor za astronomska promatranja, sada je vrijeme da ga nabavite 😎

Zanimljivo je da je na listi kometa objekt pod nazivom 596 Scheila, otkrive 1906. godine i klasificiran kao asteroid. Ime je dobio po studentici koju je upoznao otkrivač asteroida August Kopff, što dokazuje da su i astronomi ljudi 😆 Izgleda da Scheila ipak nije komet već se dogodio sudar sa nekim drugim objektom koji je sa površine asteroida podigao prašinu. Trenutne magnitude 13.6, Scheila je lako dostupna astrofotografima.

Kad smo već kod malih tijela Sunčevog sustava, dobro je spomenuti asteroid 324 Bamberga trenutno u vrlo rijetkoj opoziciji koja se javlja svake 22 godine kada postiže sjaj od mag. 8.0. Bambergu je otkrio austrijski astronom Johann Palisa, jedan od najuspješnijih vizualnih otkrivača asteroida od koji je njih 29 otkrio sa zvjezdarnice u Puli. Vjerovali ili ne, Bamberga je deseti najveći asteroid u Sunčevom sustavu, promjera 228 km, ali je vrlo taman budući da je spektralnog C-tipa. Albedo (reflektivnost) Bamberge je svega 6%! Osim toga, Bamberga je asteroid glavnog pojasa a visokim ekcentricitetom (jako eliptičnom putanjom) i probližava se Zemljiv više od svih ostalih glavnih asteroida, no još uvijek na ugodne 0.78 astronomske jedinice. Na Youtube možete vidjeti trenutak okultacije zvijezde ovim asteroidom snimljen 2007. godine.

Related posts

Astronomski događaji – ožujak 2014.

by Bobo
9 years ago

Astronomski događaji – veljača 2013.

by Bobo
10 years ago

Pomrčina Sunca, 20. 3. 2015.

by Bobo
8 years ago
Exit mobile version