Galleries

Astronomski događaji – srpanj 2013.

Već desetak godina, najznačajniji astronomski događaj u srpnju je astronomski kamp na Letenki, izletištu na Fruškoj Gori pokraj Novog Sada. Kamp je od svojih skromnih početaka, dok su se astronomi amateri iz bivše države poznavali tek sporadično preko interneta, prerastao u najveće amatersko astronomsko druženje iz cijele regije. Ove godine, kamp se održava od 18.-21.7. dakle od četvrtka. Tako je već nekoliko godina, a razlog je izuzetan interes, bogat program, a ponajprije topla dobrodošlica organizatora koji svake godine rezultiraju sve većim interesom kako starih astronoma amatera (stažom, ne godinama (666) ) tako i mladih snaga.

Da ne duljim sa opisivanjem, najbolje da pročitate moju recenziju kampa i pogledate odličan promotivni video:

Budući da su nam ljetne topline ipak došle i lagano počinje sezona godišnjih odmora, a time i put u nešto slabije svjetlosno zagađene predjele lijepe naše, čak i ako se ne bavite astronomijom niti nemate bilo kakvo optičko pomagalo, bacite pogled na noćno nebo u doba kada na njemu neće smetati Mjesec (prvi i drugi te zadnji tjedan u srpnju). U ljetnim danima na glavnu pozornicu izlazi Mliječni put (ili Kumova slama), široka svijetla pruga, ravno iznad naših glava. Sada znamo da je to galaksija u kojoj se nalazi naša matična zvijezda, Sunce, no iz njenog naziva već možete zaključiti kakva su bila objašnjenja naših predaka. Maknete li se u potpunosti izvan grada, očarati će vas njena nepravilna struktura, prošarana tamnijim pa svijetlijim dijelovima.

Pogledate li na kartu, gotovo u sredini, točno iznad vaših glava (stručno zvano “zenit”) nalazi se Vega, jedna od najsjajnijih zvijezda na noćnom nebu, poznata iz SF knjige/filma Kontakt. Desno od nje na karti nalazi se zviježđe Herkula, a upravo negdje između je pravac u kojem putuje naš Sunčev sustav. Dakle, pogledate li u tom smjeru biti će kao kad gledate ravno kroz šoferšajbu 😆 Na žalost, nećete imati dojam gibanja, ali ako imati 3D naočale, 😎 obavezno pogledajte simulaciju gibanja zvijezda na tom dijelu tijekom 500.000 godina! Fantastično nešto! 😯

Vrlo čudno za astronome, ali zanimljivost u ovom razdoblju mogu biti i – oblaci. No radi se o posebnoj vrsti, tzv. “noctilucent clouds” (ne znam HR naziv, ja ih zovem “noćosvijetleći” 😆 ) koji nastaju na samom rubu svemira (76 – 85 km). Vidljivi su tijekom noći (pred jutro) jer ih obasjava Sunce dok je na tlu još uvijek mrak. Uzrok im je nepoznat, a primjećeni su prvi puta tek 1885. godine i točan uzrok im je još nepoznat. Iako se najčešće vide u sjevernijim krajevima, nerijetko ih možemo primjetiti i u Hrvatskoj. Zato fotoaparate na gotovs i šaljite fotke!

Astronomi oboružani dalekozorom i ovaj mjesec na tamnom nebu mogu pokušati naći komet Lemmon, ali požurite jer će mu krajem mjeseca oslabiti sjaj. Trenutno je blizu zvijezde beta Kasiopeje i kreće se prema Cefeju.

Moguće da ste čuli za nedavno uspješno završenu kinesku misiju sa ljudskom posadom na njihovu svemirsku stanicu, Tiangong 1. Čak i ako niste, možete zadiviti prijatelje ako ih upozorite da im stanica leti iznad glave! Lako je vidljiva tijekom cijelog mjeseca – u prvoj polovici pred jutro, a u drugoj uvečer. Točna vremena i putanje provjerite na Heavens Above.

Planirate li ljetovati na Pagu (ili ste možda lokalni policajac), molim vas, uzmite u obzir da ono jako svjetlo nakon zalaska Sunca ipak nisu vanzemaljci nego (opet?) – Venera. 😉

Astronomski događaji – lipanj 2013.

Obzirom na trenutne vremenske prilike i činjenicu da su u lipnju najdulji dani u godini nisam siguran koliko je uopće smisleno pisati o astronomskim događajima 🙄 Ovih dana astronomski sumrak završava tek oko 23h i počinje već u 3 ujutro tako da malo vremena ostaje za promatranje.

No ako ne možemo dugo uživati u noćnom nebu (i zanemarimo vremensku prognozu), možemo uživati u proslavi najduljeg dana u godini! 21. lipnja (petak) posjetite zvjezdarnicu Tičan u Istri gdje će biti održan tradicionalni “ispraćaj Sunca” i njegov doček u zoru idućeg dana. Nastupit će Franko Krajcar sa grupom Indivia iz Pule, Tribal Jam Orchestra, Udruga Hrast, kao i drugi glazbenici i skupine koji njeguju etno, ambiental, tribal i etno glazbeni izričaj. Ovogodišnji Astrofest organiziraju Astronomsko društvo Višnjan i novoosnovana udruga ViKa – Višnjanska kreativa. Ako se još netko želi uključiti (svirke, performance…) neka se javi ekipi iz Višnjana na Facebook.

Imate li manji teleskop preporučam da pokušate pronaći komet PANSTARRS koji je još uvijek vidljiv, ali magnituda mu je oko 8-9 i brzo pada. Zato ga probajte uhvatiti čim prije, ako se uspijete popeti negdje iznad oblaka 😡 Komet Lemmon je napokon došao na sjeverno nebote će od sada pa do sredine mjeseca prolaziti blizu poznate galaksije u Andromedi, M31. Odlična prilika za dobru astrofotku, a budući da je Lemmon osme magnitude možete ga pokušati vidjeti dalekozorom ako imate tamno nebo.

Kad smo već kod dalekozora, evo malo (samo)reklame 😉 – ako namjeravate nabaviti dalekozor za astronomska promatranja, pročitajte savjete o kupovini u novom članku u Bobinoj Kuhinji.

Nastavimo li u dalekozorskom smjeru, pročitajte zanimljiv tekst na CloudyNights o promjenjivim zvijezdama u zviježđu Sjeverne krune. Mnoge od njih imaju vrlo veliki raspon promjene sjaja.

Budući da u lipnju Sunce nije daleko ispod horizonta, objekti koji nam lete iznad glave u orbiti biti će osvijetljeni cijele noći! Da, radi se o umjetnim satelitima, pa tako ISS možete vidjeti prilikom svakog preleta, a to znači i po četiri puta u noći! U tablici možete vidjeti da postiže magnitudu od -3.5 što je vrlo blizu sjaju Venere. Solarni paneli svemirske stanice ponekad mogu zabljesnuti i jače od toga.

Zanimljivost za sve astronome je mogući “povratak” odnosno aktivnost meteorskog potoka gama delfinida. Delfinidi su otkriveni 1930. godine, a od tada gotovo da ih nije ni bilo. Prema nekim proračunima ponovo bi mogli vidjeti aktivnost 11. lipnja oko 8:28 UT (10:28 ujutro u Hrvatskoj). Iako je maksimum povoljan za gledanje iz Amerike, lako je moguće da je predviđanje netočno te da meteori budu vidljivi iz Europe. Zato, ako je moguće, obratite pozornost na meteorsku aktivnost nakon ponoći u večeri sa 10. na 11. lipnja. Priču o gama delfinidima pročitajte na webu American Meteor Society. Meteore možete gledati preko NASA web kanala uz chat sa dr. Billom Cookom i live snimkama noćnog neba iznad Huntsvillea u Alabami.

Astronomski događaji – svibanj 2013.

Uz isprike svima za kašnjenje sa pregledom događaja ovaj mjesec, krećem odmah sa najavom vjerojatno najzanimljivijeg nebeskog događaja, a to je konjunkcija tri planeta koja će biti vidljiva krajem mjeseca nakon zalaska Sunca. Od 24. do 29. svibnja Jupiter, Venera i Merkur biti će vidljivi nisko na zapadnom horizontu. Venera je najsjajniji objekt na nebu nakon Sunca i Mjeseca, pa ćete ju lako uočiti već 30 minuta nakon zalaska. Jupiter je također vrlo sjajan i neće ga biti problem uočiti, a dalekozor će vam pomoći da ugledate Merkur. Najmanji planet Sunčevog sustava najbliži je Suncu i zato ga je teško vidjeti budući da se nikada ne nalazi na potpuno tamnom nebu. U subotu, 25. svibnja, astronomsko društvo Beskraj će organizirati javno promatranje konjunkcije sa nasipa na Jarunu pa nam se pridružite i pogledajte planete kroz naše teleskope.

Konjunkcija planeta 25. svibnja, pogled prema zapadu.

Kao što se vidi sa slike, planeti će biti vrlo nisko, tek na desetak stupnjeva iznad horizonta. Dok se Jupiter kreće u smjeru Sunca i svakim danom mu je sve bliže, Merkur se prividno udaljava pa će ga biti lakše vidjeti u sam kraj svibnja.

Što se tiče planeta, ne propustite pogledati Saturn koji se nalazi u opoziciji! To znači da je najbliži Zemlji, najsjajniji i vidljiv tijekom cijele noći. Čak i najmanji teleskop pokazati će prekrasne prstenove. Pokušajte uočiti tamnije pruge na disku, a ako imate teleskop nešto većeg promjera moći ćete vidjeti i Cassinijevu pukotinu u prstenovima. Za najbolji pogled na prstenasti planet pričekajte ponoć da se planet pojavi visoko na nebu.

Iako je maksimum meteorskog potoka eta akvarida već prošao (6. svibnja), meteori su vidljivi tijekom cijelog ovog mjeseca. Budući da je zviježde Vodenjaka nisko na našem nebu, eta akvaridi (ostaci kometa Halley) usprkos intenzitetu od 60 meteora u jednom satu (ZHR) iz naših krajeva nikad nisu spektakularni poput perzeida. Naime, ZHR (zenital hourly rate) se odnosi na idealne uvjete – vrlo tamno nebo i radijant meteora u zenitu. Stvarni broj vidljivih meteora je znatno manji, naročito kad je radijant vrlo nisko kao kod eta akvarida.

Za promatrače koji ostaju budni poslije ponoći biti će zanimljivo vidjeti jednu zvijezdu “viška” u zviježđu Labuda. Radi se o zvijezdi Chi Cygni koja svakih 400tinjak dana dosegne sjaj od 4-5 magnitude (iako nerijetko bude i tamnija). Ta promjenjiva zvijezda ima najveći raspon sjaj od svih poznatih zvijezda. Sjaj joj može pasti do 14. magnitude što je vizualno nemoguće vidjeti teleskopima promjera 30 cm! Srećom imamo svemirske teleskope, pa je tako Hubble prije nekoliko godina direktno snimio fotografiju ove zvijezde. iako snimanje zvijezda znači na neki način gledanje u prošlost, ovaj puta možemo reći da gledamo u budućnost – sličnu sudbinu doživjeti će i naše Sunce za nekoliko milijardi godina. Chi Cygni sam, niti ne znajući za maksimum, nedavno snimio sa Petrove Gore! Čini se da je ovaj maksimum vrlo sjajan jer mi zvijezda djeluje sjajnija od 4. magnitude. Pogledajte moj timelapse video, identificirajte zvijezdu i javite mi svoje mišljenje. Video svakako pogledajte u HD rezoluciji.

U prošlom postu sam opisao prelete nekih zanimljivih satelita koje sam uhvatio fotoaparatom sa Petrove Gore. Ako želite sami pokušati nešto slično, predlažem da ovaj mjesec probate uočiti satelit koji je lansirala Sjeverna Koreja, Kwangmyŏngsŏng 3 (tko uspije izgovoriti isprve, dobije cugu). Satelit je lansiran 12. studenog 2012., a orbitira na visini od 499 do 584 kilometara. Ako ga uspijete vidjeti ili snimiti, obavezno mi javite!

Za astronomska promatranja proljeće je idealno za galaksije. Ako uspijete uhvatiti vedro i tamno nebo, predlažem da pogledate NGC 4565, prekrasnu duguljastu galaksiju u Berenikinoj kosi. lako se vidi već i malim teleskopom, a promjeri od 150mm na više pokazati će naznake tamne pruge u sredini galaksije. Za ekipu koja preferira dalekozore, ovo je idealno doba za promatranje galaksija u Velikom Medvjedu. Galaksija Messier 101 je vrlo velika, ali ju nije lako vidjeti ako uvjeti nisu dobri budući da joj je svjetlost raspršena na velikoj površini.

Za kraj, jedna zanimljivost – bljeskovi gama zraka, najsnažnije eksplozije u svemiru, potječu iz vrlo udaljenih galaksija. Radi se o milijardama svjetlosnih godina, ali ipak ponekad budu vrlo sjajne i mogu se vidjeti i snimiti amaterskim instrumentima. Upravo to se dogodilo prije nekoliko dana kada je amater astronom snimio GRB nedugo nakon otkrića. Bljesak je dosegao sjaj od 7.4 magnitude, lako vidljivo običnim dalekozorom – naravno, ako znate točno gdje treba gledati. Dosadašni GRB rekord je bio 2008. godine kad je dosegnuta magnituda 5.4 što je moguće vidjeti golim okom! Prema tome, ako možda snimate noćno nebo običnim fotoaparatom, možda možete uhvatiti fotone koji su na put krenuli prije nego što je na Zemlji uopće postojao život…

Identifikacija satelita

U zadnje vrijeme snimam dosta timelapse videa zvjezdanog neba. Takve snimke se rade uzastopnim okidanjem fotografija koje se kasnije kombiniraju u video zapis. U zemljinoj orbiti sada ima stvarno jako puno satelita i mnogi od njih prolaze kroz kadar. Neki od njih su posebno zanimljivi pa sam ih pokušao identificirati uz pomoć Heavens Above.

Prvo me zaintrigirao isprekidani trag kojeg možete vidjeti na ovoj fotografiji:

Nacrtao sam liniju iznad koje se vidi kako sjaj rase i onda pada dok ne postane potpuno nevidljiv. Na Heavens Above je klasificiran kao satelit Kosmos 1943, ali ipak se radi o boosteru, odnosno tijelu rakete koji u svojo orbiti rotira te zbog toga različito reflektora sunčevu svjetlost tako da se dobije efekt bljeskanja. Prelet možete vidjeti u kratkom videu kojeg sam stavio na Youtube:

Nekoliko dana kasnije snimio sam još jedan takav prelet i opet se radilo o Kosmos boosteru, ovaj puta 2219:

Oba Kosmosa su ruski špijunski sateliti. Kao što je vidljivo, Kosmos 2219 je znatno sjajniji, a bljeskovi su kraći. Još jedan zanimljiv prelet te noći (sa 3. na 4. svibnja) bio je opet špijunski/vojni satelit, ali američki, USA 238. Satelit je dvojni sa obje komponente istog sjaja, a kreće se na visini većoj od 1000 kilometara. Zanimljivo je da je na Heavens Above jedan klasificiran kao normalan satelit, a drugi sa sufiksom DEB (debris – krhotina) iako mi se čini da se tu ne radi o nekakvoj greški na satelitu.

U svakom slučaju, zanimljivo je vidjeti (snimiti) i moći identificirati različite satelite koji prolaze nebom. S obzirom na njihove bljeskove i formacije u kojima lete, nije čudno da ih puk ponekad klasificira kao NLO 😉 ali uz malo istraživanja (i udravog razuma rekao bih) lako je saznati da su običnog zemaljskog porijekla 😆

Astrofotke sa Tičana

U organizaciji zvjezdarnice Višnjan, 6. travnja organiziran je deveti Messierov maraton sa livade ispred opservatorija Tičan. Nisam se natjecao, već sam iskoristio priliku okinuti poneku fotku za nove timelapse snimke. Koristio sam Nikon D600, zoom objektiv na širokokutnih 24mm, f/4 i ekspozicije do 10 sekundi kako zvijezde ne bi ostavljale prevelike tragove.

Evo snimke Oriona uz svjetlosno onečišćenje koje osvjetljava oblake, što je ispalo dosta efektno:

Kako se ispred zvjezdarnice stalno šetalo sa lampicama, iskoristio sam priliku da snimim ljude dok svjetle sa crvenim lampicama i stoje ispred ulaza. Na sljedećoj fotografiji kombinirao sam 4 uzastopne snimke u Photoshopu koristeći ih kao zasebne layere sa “lighten” modom blendinga. Da je samo ostalo na tome, rezultat bi bio ovakav:

Nije loše, ali kako su se ljudi micali i svijetlili na nekim dijelovima im je to osvjetljenje zbog “lighten” opcije prešlo preko tijela. Ljudi zbog gibanja na duljim ekspozicijama ionako izgledaju kao duhovi, međutim ovdje ima i nezgodnih efekata – osobi ispred drveta kao da fali pola glave…zato sam se odlučio na nekim dijelovima koristiti maske kako bi se blokirao efekt prelaženja svjetlosti preko nekih osoba. Usput sam u obradi malo promijenio izrez (crop) te elektivno obradio posebno nebo, a posebno “zemaljski” dio:

Trebao sam malo pažljivije obrađivati jer se čini da je možda malo prevelika razlika u boji između neba na horizontu i onoga oko kupole, ali kako sam obrađivao sve zajedno tako se “obradilo” i crvenkasto svjetlosno onečišćenje uz horizont. Sve u svemu, zadovoljan sam, a vi slobodno ostavite komentar :paint:

Astrofotografija širokokutno

Promatranje kometa PANSTARRS – video

Već sam pisao na webu AD Beskraj, ali evo i ovdje – tijekom promatranja kometa PANSTARRS snimio sam nekoliko timelapse karova kometa i ekipe na promatranju. Rezultat je jedan kratak “video spot” gdje otprilike možete vidjeti kako nam je bilo. Po mogućnosti pogledajte video preko cijelog ekrana u HD verziji: