Sa Petrove Gore sam bio pokušao snimiti nekoliko sjajnijih asteroida u jednoj noći. Svi su tada bili negdje oko 10. magnitude. Nažalost pred kraj noći mi se malo pomaknuo fokus i zvijezde su lagano mutne, ali ipak se vidi pomak. Neki su bili toliko blizu da sam mogao snimiti dva u jednom kadru (Leto i Harmonia, Anahita i Urania).Već prije sam na svojim snimkama našao dva asteroida (103 Hera i 118 Peitho) Zato predlažem svima koji snimaju deep sky objekte da ponekad pregledaju svoje snimke, možda su na njima uhvatili koje malo tijelo 😉
Update siječanj 2018.: prema ovom istraživanju objavljenom 2015. poznato je 28 takvih sistema. Analiza je vrlo opširna, ali i zanimljiv prikaz ovih objekata.
Update listopad 2013.: zvijezda je snimljena sa još nekoliko teleskopa (promjera do 2 metra!) i analizirana od strane astronoma diljem svijeta (+ Gregor, naravno!), a rezultati su objavljeni u biltenu. Na linku pročitajte detalje, a ja ću samo ukratko citirati:
“The orbital period of the system is the second longest (after AA Dor) among the previously known sdB+M dwarf eclipsing binaries. Out of 13 known sdB + M eclipsing binaries (Barlow et al., 2013) the system shows deepest primary eclipses. VSX J075328.9+722424 definitely deserves medium or high-resolution spectroscopy to find the spectroscopic orbit of the primary and to reliably estimate the absolute parameters of the components. The spectroscopy would also solve the issue of third light which might come from (i) an additional source (quite likely in the case of close binary stars, see Pribulla & Rucinski, 2006) or (ii) result from inadequate modelling of the reflection effect. For this V = 16m.5 short-period eclipsing binary an 8 m-class telescope is required.”
(slijedi tekst koji sam pisao nedugo nakon otkrića)
Prošli tjedan dok sam bio na Petrovoj Gori, pokušao sam jednu jednostavnu metodu potrage za novim kometima uz pomoć teleskopa i CCD kamere. Nekoliko susjednih vidnih polja snimao sam po redu ekspozicijom od 5 min i zatim ponovio snimanje od početka. Uspoređujući dvije slike kao dva layera u Photoshopu sa blendingom na “difference”, bilo kakav objekt koji bi se pomaknuo bio bi odmah vidljiv, kao na snimci Plutona.
Sljedeći dan kada sam analizirao snimke nije bilo nikakvog novog mutnog objekta, ali jedna zvijezda je bila vidljiva na snimkama napravljenim u razmaku od 40-tak minuta. Evo kratke animacije:
Sljedeću noć sam ponovno snimio isto područje kako bi potvrdio da to možda nije neki asteroid, ali zvijezda je i dalje bila tamo. Nažalost, kasnije mi se pokvarila montaža pa nisam mogao nastaviti sa snimanjem. Na moj upit na forumu zvjezdarnice.com pomogli su mi Kruno i Gregor. Zvijezda je USNO-A2.0 1575-02788049, te do sada nije katalogizirana kao promjenjiva. Magnituda joj je 16.7 i dosta je plava. Ja sa astrometrijom i fotometrijom nemam uopće iskustva pa sve informacije koje sam dobio su rezultat truda navedene dvojice forumaša na čemu im puno zahvaljujem!
U srijedu 31.8. Gregor je snimio krivulju promjene sjaja ove zvijezde. Ispada da je minimum vrlo dubok, čak 2.8 magnitude i to u vrlo kratkom vremenu!
Prema Gregorovom mišljenju primarna zvijezda je bijeli patuljak kojem svjetlost blokira crveni ili čak smeđi patuljak. Taj duboki minimum traje svega 7% vremena od punog ciklusa pa je stvarno sreća kako sam uspio snimiti taj trenutak! Na grafu se vidi i sekundarni minimum, negdje na 25.0 koji nastaje zbog obrnute situacije, dakle kada primarna zvijezda blokira dio svjetlosti sekundarne. Sekundarni minimum je malen vjerojatno baš zbog toga što je primarna zvijezda fizički malena.
Također je zanimljivo kako na grafu svjetlost nakon prvog minimuma lagano raste sve do sekundarnog i onda simetrično opada. To je zbog refleksije svjetlosti primarne zvijezde od one koja se giba oko nje. Fantastično je da taj efekt možemo izmjeriti na astronomskim udaljenostima!
Za 100% potvrdu svega ovoga treba napraviti još mjerenja, ali u svakom slučaju priča je zanimljiva. Pokazuje da je na nebu ostalo puno zanimljivih stvari za otkriti na amaterskim snimkama – samo ih treba provjeriti.
UPDATE: Gregor je opet snimao zvijezdu i dobio cijelu faznu krivulju:
Faza je 0.2032 dana, tj. objekt napravi jedan krug oko matične zvijezde za manje od 5 sati (4h 52min) Zvijezda je “prijavljena” AAVSO-u i čeka se potvrda. Bilo bi stvarno super saznati što je taj pratioc koji radi pomrčine primarne zvijezde. Gregor pretpostavlja da je to kombinacija sdB + dM zvijezda, a tražeći po inernetu vidim da je takvih do sada otkriveno tek 8.
Nova krivulja sjaja nakon još više mjerenja (također Gregorovih):
Uspio sam snimiti Plutona! Nije ga lako identificirati jer se nalazi u Mliječnom putu koji vrvi od zvijezda. No uz jedan “trik”, iskočio je iz pozadine zvijezda. Snimio sam dvije snimke u razmaku 20 dana. Te dvije snimke registrirao sam u Deep Sky Stackeru tako da se zvijezde potpuno poklapaju na obje snimke. U Photoshopu sam snimke kombinirao na posebnim layerima i blending layera stavio na “deifference” – tako da budu vidljive samo razlike na snimkama. I eto – Pluton je iskočio kao bijela točkica na obje snimke! Na donjoj slici je animacija koja prikazuje kako izgleda Pluto među svim tim zvijezdama. Kliknite na sliku da ju vidite u punoj rezoluciji.
Na zadnjem PGSPu sam prije kometa Garradd, koji, iskreno, i nije bio vrijedan toliko truda, pokušao snimiti nešto malo drukčije. Moj Pentax u kombinaciji sa full-frame SBIG CCD kamerom ima stvarno veliko vidno polje, pa sam se sjetio valjda jednog od najvećih Messiera – M 24 ili Sagittarius Star Cloud. To je jedan gusti dio Mliječnog puta koji zapravo i nije neki poseban objekt – okružen je tamnim maglicama i zato “iskače” od okoline zbog svoje velike koncentracije zvijezda. Tu večer je nebo bilo stvarno bistro, mjerio sam 21.64 sa SQMom, što je granična magnituda od 6.45. M 24 je ispao iznenađujuče dobro, sa hrpetinom detalja i odlično vidljivom crvenom maglicom IC 1283 u sredini dolje. Vrijedilo bi ponovo pokušati sa h-alpha filterom, no i ovako sam vrlo zadovoljan! Ekspozicije su bile 6×5 min kroz luminance i po 4×5 min kroz svaki od RGB filtera. Zbog nekih problema sam umjesto u Deep Sky Stackeru redukciju frameova (dark + flat) radio u CCDSoftu i ti se pokazalo kao puno, puno kvalitetnije rješenje! No, o tome u nekom drugom postu.
Napokon, nakon dugo vremena, jučer sam opet bio na Petrovoj Gori – poklopila se dobra prognoza i slobodno vrijeme i odlučio sam napokon skupiti nešto fotona. Na Petrovoj Gori pridružili su mi se Dag, Matija i Vedran. Nebo je bilo odlično, prilično tamno, čak 21.64 po SQM mjerenjima koje sam radio cijelu noć. Tek je nakratko vrijednost pala na 21.59.
Da ne snimam uvijek iste stvari odlučio sam na početku usnimiti Plutona – doduše samo jednu snimku, a drugu ću probati sljedeći put tako da se vidi pomak među zvijezdama ovog udaljenog patuljastog planeta. Pluton se nalazi u blizini Sagittarius Star Clouda iliti M24. Dotični baš fino stane u vidno polje mojeg Pentaxa 105 SDP u kombinaciji sa full-frame SBIG STL-11000 CCD kamerom.
Nakon toga mi je Dag skrenuo pažnju na komet Garradd koji je prolazio pokraj kuglastog skupa M15. Oboje se lijepo vidjelo u 10×50 dalekozoru, a Vedranov dobs je pokazivao da Garradd ima razvijen rep. I zaista, već na prvoj snimci se vidjelo da je rep podijeljen na dva dijela! Zbog relativno brzog gibanja kometa bio sam prisiljen koristiti ekspozicije od dvije minute pa rep nije toliko izražen:
Ovo gore je samo brzinska obrada od 10 snimaka po 2 minute ekspozicije kroz luminance filter. Moram se još poigrati sa obradom da probam dobiti i komet i M15 da budu oštri, a po mogućnosti i u boji 😆 Vizualno, bilo je zanimljivo vidjeti kako su komet i M15 približno gotovo jednake veličine, ali M15 znatno kompaktniji i sjajniji dok je kometi sjaj brzo padao od centra. Ovako ugrubo uspoređujući sa M15 sam procjenio da je komet otprilike magnitude 8.
Da, dobro ste pročitali. Astrologija i astronomija nemaju veze jedno s drugim i za početak, nemojte astronome nazivati astrolozima niti ih pitati da vam izrade horoskop. Astrologija, nema nikakve veze sa znanošću niti sa zvijezdama u stvarnom svemiru. Astrologija je pseudoznanost koja povezuje nepovezivo, odnosno planete i zvijezde sa ljudskim ponašanjem i događajima na Zemlji. Slažem se da može biti zabavno čitati horoskope, no na tome mnogi astrolozi masno zarađuju. A kad vidim da na kiosku nema niti jedan časopis o astronomiji, a sve vrvi astrološkim nebulozama, onda mi više nije smiješno.
Nova TV je napravila jedan zanimljiv test astrologije – pogledajte prilog!
Zviježđa na nebu tek su izmišljeni skupovi koji se u astronomskim kartama nalaze isključivo radi lakšeg snalaženja na nebu. Puno je lakše reći da gledamo zvijezu α Oriona (ili Betelgez) nego SAO 113271. Zviježđa su, između ostaloga, različita u različitim kulturama, pa tako kineska zviježđa izgledaju potpuno drukčije od ovih koje sada koristimo. Zvijezde unutar zviježđa međusobno su vrlo, vrlo udaljene i fizički nisu nimalo povezane. To su tek točkice po kojima su ljudi crtali neke zamišljene figure. Pa tako zviježđe Lava zaista možemo zamisliti kao neku životinju, no u zviježđu Riba je vrlo teško zamisliti ribe.
Različite kulture – različita zviježđa. S lijeva na desno: kinesko, zapadnjačko, indijsko zvjezdoznanstvo.
Međunarodna astronomska unija je 1922. godine službeno identificirala 88 zviježđa na noćnom nebu. Ravnina ekliptike prolazi kroz trinaest zviježđa zodijaka. Da, trinaest, ne dvanaest kao što ih ima u astrološkom horoskopu. U astrologiji je izbačen Zmijonosac, znak u kojem planeti zapravo provode više vremena nego u Strijelcu (8 dana u Strijelcu, 18 dana u Zmijonoscu). I dok je u astrologiji krug zodijaka podijeljen na dvanaest potpuno jednakih dijelova, astronomska zviježđa različitih su površina i prema tome Sunce i planeti u njima “borave” u vremenski različitim intervalima. Pogledajte datume kada se Sunce nalazi u kojem znaku zodijaka i vidjeti ćete da se klasični horoskop uopće ne poklapa sa položajem Sunca na nebu. Mojoj kćeri, rođenoj 9.10. po “klasičnom” horoskopu Sunce bi trebalo biti u zviježđu Vage, no zapravo se nalazilo u zviježđu Djevice. Prema tome, astrološka zviježđa nemaju veze sa stvarnošću.
Zvijeu017eu0111e
Datum (astrologija)
Datum (astronomija)
Dani boravka Sunca u zvijeu017eu0111u
Ovan
21.3. - 20.4.
19.4. - 13.5.
25
Bik
21.4. - 21.5.
14.5. - 19.6.
37
Blizanci
22.5. - 21.6.
20.6. - 20.7.
31
Rak
22.6. - 22.7.
21.6. - 9.8.
20
Lav
23.6. - 22.8.
10.8. - 15.9.
37
Djevica
23.8. - 23.9.
16.9. - 30.10.
45
Vaga
24.9. - 23.10.
31.10. - 22.11.
23
u0160korpion
24.10. - 22.11.
23.11. - 29.11.
7
Zmijonosac
-
30.11. - 17.12.
18
Strijelac
23.11. - 21.12.
18.12. - 18.1.
32
Jarac
22.12. - 20.1.
19.1. - 15.2.
28
Vodenjak
21.1. - 19.2.
16.12. - 11.3.
24
Ribe
20.2. - 20.3.
12.3. - 18.4.
38
Internetom kruži tekst u kojem se tvrdi da je “NASA odredila nova horoskopska zviježđa”. NASA se ne bavi takvim glupostima – točne granice zviježđa određene su, kao što sam već napisao, 1922. godine na bazi Ptolemejevih 48 zviježđa koja je imenovao u 2. stoljeću. Među njima je i Zmijonosac.
Astrološki horoskop kaska za astronomijom jer ne uzima u obzir precesiju zemljine osi koja se ponaša poput zvrka i napravi jedan puni krug u 26.000 godina. Mjesec, kojem je putanja za otprilike 5 stupnjeva nagnuta od ekliptike prolazi kroz još neke znakove – Orion i Sekstant. Da horoskopski znakovi imau ikakvog utjecaja na ljudske osobnosti i događaje, morali bi se mijenjati kako se mijenja precesija, no to u astrologiji nije slučaj pa tako astrologija odbacuje povezanost za znanstvenom metodom uzročno-posljedičnih veza. Sunce se prividno “šeće” kroz zviježđa pa bi ljudi rođeni na određeni datum nakon nekog vremena poprimili karakteristike nekog drugog horoskopskog znaka, a to se u astrologiji ne dešava.
Kako funkcionira precesija i zašto se “znakovi mijenjaju” pogledajte na ovom odličnom kratkom videu:
Astronomija i astrologija nekada su bile povezane, pokušavajući predvidjeti događaje važne za stare civilizacije. Promatrajući i proučavajući nebesku mehaniku određivala su se godišnja doba te predviđali datumi za sjetvu i slično. Astronomija i dalje ima moć predviđanja – poznajemo orbite planeta oko Sunca i možemo sa velikom preciznošću izračunati kako gravitacija djeluje na ta tijela i opisuje njjihove putanje. Smjena godišnjih doba također je astronomska pojava. Razvoj astronomije pokazao je da ti utjecaji nemaju ulogu u osobinama ljudi te na događaje na Zemlji.
Astrologija ljudima rođenim u nekom zodijačkom znaku pripisuje određene općenite karakteristike pa svatko u tim opisima može pronaći neku od vlastitih karakteristika. Ukoliko netko odskače od glavnih karakteristika, odmah se nađe drugi razlog poput utjecaja Mjeseca, planeta, itd. Nikakve znastvene formule nema, utjecaji se određuju više manje proizvoljno, a u postojeći kalup se ubacuju novootkriveni planeti poput Urana i Neptuna čije utjecaje astrologija u nekoliko tisuća godina nije mogla uočiti. Osim toga, i ljudi se ubacuju u kalupe horoskopskih znakova pa se javljaju predrasude koje su slične rasističkim načelima.
O astrologiji su napravljena i neka istraživanja, a sva su pokazala da astrolozi nisu u stanju povezati horoskopski znak sa karakteristikama neke osobe (i obrnuto) u većem postotku nego što bi se to desilo slučajnim odabirom. Ljudi koji čitaju horoskope voljni su povjerovati u istinitost tih tvrdnji, a i sami horoskopi se pišu tako da ih svatko može interpretirati kao dobro pogođenu vlastitu osobnost. Dobar primjer je ovaj astrološki test.
Na žalost, ljudi su skloni vjerovati u neke stvari čak i kada svi dokazi pokazuju suprotno, pa će i astrologija ostati u upotrebi kao neka “alternativna” metoda. Vama ostavljam na izbor hoćete li biti lakovjerni ili ne.
