Komet Holmes sam ponovo snimio sa Sljemena, 1.11. Nažalost, iako je nebo bilo izrazito transparentno, jako je puhalo tako da nisam uspio snimati ekspozicije dulje od 30 sekundi – a i takve su bile mutne jer se teleskop tresao. Namjera mi je bila snimiti vanjski halo i eventualno rep komete. Ipak, snimio sam puno kraćih ekspozicija i dobio dosta detaljnu snimku. Snimka je obrađena u PixInsight-u tako da struktura dođe do izražaja. Vizualno nije bilo toliko kontrasta. SNimljeno je kroz Pentax 105 SDP refraktor, aparat Canon 20D.
Komet Holmes – struktura
Snimke kometa su često lijepe za vidjeti, ali s druge strane ne govore puno o samoj strukturi komete, odnosno mlazovima materijala koji odlaze sa površine i formiraju komu i rep. Da bi se otkrila struktura mlazova unutar kome, koristi se “rotational gradient” filter (Larson-Sekanina filter je jedna njegova verzija). Program Iris je jedini besplatni program koji ima mogućnost upotrebe rotational gradient filtera. Iako program nije baš intuitivan, ovaj filter je lako koristiti i s njime eksperimentirati. Na stranicama postoji tutorial za obradu snimki kometa, a ovdje ću opisati postupak koji sam ja koristio.
Snimku kometa sam stackirao i obradio u DeepSkyStackeru. Zatim, snimku sam croppao oko komete jer ostali dio fotografije i onako nije bitan. Croppana fotografija se učita u Irisu. Budući da je Iris malo “poseban” potrebno je namjestiti “treshold” prozor da se jasno vidi jezgra komete Taj prozor je vidljiv odmah nakon startanja programa i učitavanja snimke. Da bi se točno odredila jezgra komete, potrebno je pročitati vrijednosti u prozoru ”output” – meni ”analysis” -> “display data”. Kada se klikne na dio za koji se smatra da je jezgra dobiju se podaci o x i y koordinatama te intenzitetu (sjaj). Potrebno je pronaći točku gdje je taj intenzitet najveći – na tom jestu se najvjerojatnije nalazi jezgra.
U meniju “processing” na dnu se nalazi opcija “rotational gradient” gdje je potrebno upisati koordinate središta i kut rotacije. Sa kutom rotacije se treba poigrati dok ne dobijemo smisleni rezultat. U mom slučaju to je bio kut od 22 stupnja.
Na mojoj snimci nema baš previše detalja, no ipak se vidi par mlazova, a do izražaja je došao vanjski omotač koji je s lijeve strane zgusnutiji, a desno u smjeru erupcije difuzniji. Kvalitetnije snimke bi možda pokazale i strukturu unutar najsjajnijeg dijela komete koja se ovdje tek nazire.
Komet Holmes – prva fotografija
Nadam se da nije i zadnja, iako je lako moguće da će biti sudeći po vremenskim prilikama 🙂 Navijam za Holmesa da i dalje ostane ovako sjajan! Stvarno je vrlo zanimljiv, vizualno je izgledao kao na ovoj fotografiji, fino se vidjela jezgra i svjetliji dio prema jednoj strani. U tom smjeru je i vanjski rub kome mutniji, što je možda malo teže vidjeti na fotki.
Snimljeno je iz centra Zagreba, iz parka kod Nazorove, teleskop Pentax 105 SDP, Canon 20D, ISO 800, 16x10s, stack i obrada u DeepSkyStackeru. Snimka je crop oko komete, otprilike 50% originalne veličine.
Komet 17P/Holmes
Komet 17P/Holmes je od 24.listopada u razdoblju 24 sata spektakularno povećao sjaj od 17. do 3. magnitude! To je povećanje sjaja od gotovo milijun puta! Ovakvo povećanje je još veće od onog prije 115 godina (1892. godine) kada je komet otkrio engleski amater Edwin Holmes. Na stranicama Sky & Telescope možete pročitati kako se razvijalo nedavno povećanje sjaja.
Komet je lako naći i vidjeti golim okom. Trenutno se nalazi u zviježđu Perzeja, na sjeveroistoku nakon zalaska Sunca. Jučer navečer (25. listopad) smo ga vidjeli sa Sljemena, usprkos punom Mjesecu i tankim oblacima. Po gruboj procjeni sjaj mu je bio oko magnitude 2.5. Gledajući kroz dalekozor mogli smo vidjeti malenu sjajnu kuglicu, bez vidljive asimetrije i bez naznake ikakvog repa. Vizualno, izgledala je blago žućkasta.
Nažalost, prognoza u našim krajevima je ovih dana loša, no ako vidite rupu u oblacima, svakako pokušajte pronaći ovaj komet. Još informacija o kometu možete pročitati na stranicama časopisa Astronomy i Astronomskom magazinu.
Double Cluster i maglice
Na Petrovoj Gori smo se našli Matija, Dag i ja sa istim ciljem – snimiti maglice u blizini double clustera. Matija je snimao digitalcem kroz ED80 i njegov rezultat možete vidjeti na njegovim stranicama. Dag i ja smo snimali srednjim formatom na film. Fotografija koju vidite ovdje je samo crop područja oko double clustera i maglica. Snimao sam sa Pentax 6×7 srednjeformatnim fotoaparatom, 150mm objektiv, dvije ekspozicije od 45 minuta na Kodak E200. Snimke su kombinirane u Registaru, obrađene u PixInsightu i Photoshopu.
Usporedba skenera: V700 vs Imacon
Ako se astrofotografije snimaju na film, dijapozitive obavezno treba skenirati kako bi se fotografije mogle naknadno digitalno obraditi. Obični fotostudiji koji imaju 1h laboratorije nisu baš najbolji izbor za skeniranje astrofotografija. Skenovi moraju biti kvalitetni kako bi se izvuklo što više informacija. To znači da moraju postojati detalji u najtamnijim dijelovima filma, a najsvjetliji ne smiju biti “pregoreni”. Ovdje je usporedba skenera Epson V700 kojeg sam kupio zbog mogućnosti skeniranja srednjeformatnih filmova, te Imacon skenera iz fotostudija Labart, koji je specijaliziran i skup stroj samo za skeniranje filmova. Odmah se vidi da je Imacon puno detaljniji i oštriji – čak možda i preoštar, pa film izgleda vrlo zrnato. Dodavanjem unsharp maska u Photoshopu, sa V700 skena mogu se izvući dodatni detalji. Skenovi su sirovi, bez obrade, pa ne treba obraćati pažnju na razlike u bojama – to se tako i onako sređuje u kasnijoj obradi.
Epson V700 je odličan izbor ako često snimate na film srednjeg formata, bez obzira da li je to astronomska ili obična fotografija. Ako snimate na 35mm (Leica) format, možda je bolji izbor uzeti ispravan rabljeni film skener (dakle, samo za skeniranje filmova) ili pronaći fotostudio koji će moći napraviti kvalitetne skenove (preporučam Labart). Za astrofotografije ne savjetujem nabavku jeftinijih flatbed skenera jer ne mogu izvući sve detalje sa filma.
Epson u ponudi ima i model V750 sa antirefleksivnim premazima na staklu, pa ako financije dozvoljavaju, svakako ga nabavite jer V700 ponekad pokaže refleksije oko sjajnih zvijezda koje nakon obrade još više dođu do izražaja.