Vlašići i maglica Kalifornija

Fotografiju Vlašića (desno) i maglice Kalifornija (crvena, lijevo) snimio sam također na velikom PGSP-u. Ovo je snimljeno srednjeformatnim aparatom Pentax 6×7, 150mm objektivom zatvorenim na f/5.6, a film je Kodak E200. Pred kraj ekspozicije koja je trajala nekih 20-25 minuta došla je magla i napravila halo oko svjetlijih zvijezda. Zgodan prirodan efekt koji se ponekad umjetno dodaje upotrebom filtera ili obradom u Photoshopu.

Iris Nebula

Evo fotografije Iris Nebule koju sam snimio na ovogodišnjem velikom PGSP-u. Iris nebula je bila astrofotografski objekt “izazov” PGSP-a, uz mnoge druge koje je trebalo vizualno identificirati. Snimio sam ju kroz svoj novi apo refraktor, Pentax 105 SDP. Fokusirao sam sa Stiletto fokuserom, zvijezde su ispale stvarno jako oštre. Snimka je kombinacija 9 ekspozicija po 5 minuta, 6 dark frameova, sa modificiranim Canonom 20D na ISO 800. Istu maglicu je snimio i Vid.

Koji film odabrati?

Ovo je vjerojatno jedno od prvih pitanja početnika astrofotografa koji još žele snimati klasičnim fotoaparatom. Odabir filma ne ovisi o tome želite li snimati kroz teleskop ili širokokutno. Doduše, u ovo “digitalno doba” izbor filmova je vrlo ograničen. Kada sam tek počinjao sa astronomijom i astrofotografijom, najcjenjeniji filmovi su bili negativi Fuji Super G i crno-bijeli hipersenzitizirani Kodak Tech-Pan. Nažalost, više se ne proizvode, hyperiranje nije jednostavno napraviti u kućnoj radinosti, a već hyperirani filmovi su skupi i moraju se relativno brzo potrošiti inače se gubi osjetljivost.

Trenutno najbolji filmovi za astrofotografiju su dijapozitivi Kodak E200 i Fuji Provia/Sensia 400 (Provia je “profesionalna” verzija Sensie – nisam stručnjak da bi primjetio razlike, pa preporučam jeftiniju Sensiu).

Kodak E200 ima odličnu osjetljivost u crvenom dijelu spektra u kojem zrače h-alpha maglice (656 nm). Nije ga problem pushirati (duljim razvijanjem povećati osjetljivost) iako ne bi preporučio push veći od jedne blende jer je film i onako dosta kontrastan, a jačim pushiranjem se kontrast dodatno povećava. Ja sam ga uspješno koristio i bez pushiranja. E200 se može koristiti u “Tech-Pan stilu” – budući da je jako osjetljiv na crveno, ispred objektiva se može staviti h-alpha filter da bi se uhvatile maglice te nakon skeniranja izvući crvenu komponentu i prebaciti u crno-bijelo.

Fuji Provia/Sensia 400 je odličan film finog zrna, ali nešto slabije osjetljiv u h-alpha području od E200. Ja ga koristim kod piggyback fotografija kako bi dobio prirodnije boje jer E200 ipak malo previše vuče na crveno. Idealno bi bilo kombinirati snimke sa Proviom za balans boja i E200 kao luminance ili crveni kanal da se naglase h-alpha maglice.

Negativi nisu dobri za astrofotografiju jer gotovo da nisu osjetljivi na crveni dio spektra. H-alpha maglice kao North America Nebula će izgledati sive! Otprilike slično kao kada fotografirate nemodificiranim digitalnim fotoaparatom – možda čak i lošije. Negative preporučam samo prilikom fotografiranja meteora. Visokoosjetljivi negativi (1600 ASA) u kombinaciji sa ribljim okom (“fish-eye”) ili širokokutnim objektivima mogu dati zanimljive rezultate. Zadnji negativ koji je bio relativno dobar u crvenom području je Konica Centuria.

Još informacija: