Supernova u galaksiji M82

Uzbudljiva vijest! U galaksiji Messier 82 pojavila se supernova! M 82 je sjajna galaksija u zviježđu Velikog medvjeda. Amateri astronomi često ju promatraju zbog zanimljivog oblika i nekih detalja koji se mogu nazirati. Vidi se već i dalekozorom, a uz pomoć teleskopa je prekrasna u kombinaciji sa obližnjom galaksijom M81 budući da obje stanu u vidno polje na manjim povećanjima. Obje se nalaze u susjedstvu Mliječnog puta, udaljene oko 11 milijuna svjetlosnih godina.

Messier 82, skica Vedrana Vrhovca kroz 8″ reflektor

Supernova je dakle eksplodirala prije 11 milijuna godina, ali njena svjetlost tek sada dolazi do Zemlje. Sa magnitudom 11, ovo je jedna od najsjajnijih supernova u posljednje vrijeme. Sjajnija je bila tek SN 1993J (1993 označava godinu otkrića) i to, zanimljivo, u susjednoj galaksiji M81, te naravno poznata SN 1987A u Velikom magellanovom oblaku, satelitskoj galaksiji Mliječnog puta. Magnituda 11 dovoljno je sjajna da se može uočiti manjim amaterskim teleskopom promjera 4″ (100mm) sa tamnog neba. Iz grada ipak preporučam  teleskope većih promjera, od 6″ (150mm) na više.

Messier 82
Pozicija galaksije M82 na noćnom nebu u 20h po lokalnom vremenu.

Za pronaći galaksije M81 i M82 će vam trebati malo truda jer se nalaze na dijelu neba gdje nema sjajnih zvijezda koje bi mogle služiti za star-hoppinjg. Kao pokazivače možete koristiti zvijezde Phad i Dubhe te produžiti teleskop u tom smjeru za jednu duljinu njihove međusobne udaljenosti. U tom području pokušajte identificirati trokut zvijezda “iznad” pozicije M81 i M82 (u tražilu će slika biti okrenuta!) koji svojim šiljastim kutem otprilike pokazuje prema galaksijama.

M81-starhop
Karta neba za identifikaciju pozicije M81 i M82

Galaksije ne bi trebao biti problem identificirati, no iz grada će se sigurno činiti bljedunjave. Odaberite večer kada je nebo bistro i pričekajte da vam se oči dovoljno naviknu na tamu. nastojte da u blizini nema rasvjete koja vam direktno tuče u oči – ako treba, prekrijte glavu ručnikom ili barem imajte stalno zatvoreno oko s kojim gledate u okular dok ga ne koristite za promatranje.

M81-82
Galaksije NGC 2976, M81, M82 i NGC 3077

Oko M81 i M82 nalaze se još dvije galaksije, NGC 2976 (na fotografiji gore lijevo) i NGC 3077 (dolje u sredini), 10. magnitude. Dovoljno su sjajne za manje amaterske teleksope, pa ako imate vedro, bistro nebo, nemojte ih preskočiti! Sličan prizor vjerojatno promatraju neke civilizacije u tim galaksijama, no sigurno se nitko od njih ne sjeća supernove koja je eksplodirala prije 11 milijuna godina…

Više informacija pročitajte na web stranicama Astronomy i Sky & Telescope.

Supernova u galaksiji M82. Snimili L. Elenin i I. Molotov
Supernova u galaksiji M82. Snimili L. Elenin i I. Molotov

 

Sunce u h-alpha spektru

Koliko god da je ovih dana vani toplo, rijetko se pogodi da bude zbilja vedro po danu. Naime, nedavno sam svoj stari Intes teleskop mijenjao za specijalizirani teleskop za promatranje Sunca – Lunt 60. Promjer objektiva je 60mm što se možda čini malo, no dosta je više od popularnog Coronado PST-a koji ima 40mm. Važnija je propusnost filtera – 0.7 Å. To znači da će se vidjeti odlični detalji na površini Sunca, a također i protuberance koje vire sa ruba.

Jučer (16.1.2014.) oblaci su se razmaknuli pa sam ugrabio priliku za promatranje i fotkanje. Moj jedini pokušaj prije toga bio je sa Nikonom D600, a ovaj puta sam fotkao sa D5100. Modificiran je te ima znatno veću propusnost u h-alpha dijelu spektra. Zbog toga mogu koristiti manju ISO osjetljivost i kraće ekspozicije. Osim toga, D5100 puno je lakši od D600 te ima praktični pomični ekran.

Sunce, 16.1.2014.Kod fotografiranja Sunca u h-alpha spektru potrebno je posebno kombinirati snimku površine Sunca i rubova (protuberanci) jer je sunčev disk znatno sjajniji. U obradi sam koristio samo crveni kanal jer h-alpha spektar je u tom dijelu spektra na 656nm. Boja je dodana naknadno, prema uputama Kevina Lewisa.

Vizualno, Sunce je izgledalo odlično! Vidjeli su se svi detalji kao na fotografiji, samo je slika (naravno) izrazito crvena. Naročito impresivna bila je protuberanca desno dolje koja je formirala ogroman luk – na žalost intenzitet joj se smanjio kada sam počeo fotografirati. Teleskop sam postavio na Cmroku. Nije bilo puno šetača, no dvojica prisutnih su rado pogledali kroz teleskop i prizor im se jako svidio.

Nadam se uskoro ponoviti pothvat uz još bolje rezultate 😎

Venera i Mjesec

U četvrtak, 5.12. odlučio sam ufotkati konjunkciju Mjeseca i Venere. Iako se nisu nalazili jako blizu, učinilo mi se zgodno snimiti ih nad gradskom vizurom  Zagreba u sumrak. Sjetio sam se da bi mogao otići na zagrebački neboder na glavnom trgu gdje se nedavno nakon dugo vremena preuredio i ponovno otvorio vidikovac. Samnom je bila kćer Una i znao sam da bi joj to bilo puno zabavnije nego da se penjemo po nekim brdima 😆

Na 16. kat nebodera popeli smo se već oko 17h. Vidikovac je prekrasno uređen, središnji dio je zatvoren i ugodno uređen kao kafić/restoran sa prostorom za svirke iz kojeg se izlazi na ograđenu terasu/vidikovac. Rešetke su dosta gusto postavljene pa nisam mogao koristiti stativ jer bi se vidjele šipke u kadru, što je nezgodno kada se moraju snimati dulje ekspozicije. Srećom aparat se može nasloniti na rešetke pa sam ga uspio nekako podbočiti da se ne miče. Ipak treba provjeravati fotke i skroz zumirati sliku jer je i najmanji pomak dovoljan da slika bude neupotrebljiva.

Koristio sam zoom objektiv uglavnom na 24mm žarišnoj, u par kadrova tek malo više. Ekspozicije su bile od 1/2 s do 1/8 s, a blendu sam zatvorio na f/4 radi oštrine. Da bi bolje “uglavio” aparat neki kadrovi su snimljeni nakošeni. Izrez sam kasnije popravio u Photoshopu. Evo rezultata:

Mjesec i Venera nad Zagrebom, 5.12.2013. Nikon D600, 24mm, f/4, 1/4s, ISO 800
Mjesec i Venera nad Zagrebom, 5.12.2013. Nikon D600, 24mm, f/4, 1/4s, ISO 800

MjesecVenera_20131205_008Pogled sa nebodera u sumrak je prekrasan, preporučam svima koji nisu bili da se popnu sada kad noć rano pada. Nakon toga uživajte u čaši kuhanog vina i odigrajte partiju “čovječe ne ljuti se” kao što smo npravili Una i ja sa našim frendom 😉 Upad se plaća 15kn, ali stvarno se isplati, bez obzira na astronomiju.

Mjesec i Venera nad Zagrebom, HDR verzija
Mjesec i Venera nad Zagrebom, HDR verzija

 

Astronomski događaji – studeni 2013.

Nakon iznimno toplog listopada sa studenim (napokon?) stižu i temperature primjerene nazivu mjeseca. Vedre noći vrlo su hladne, ali nerijetko i jako bistre. Osim toga, vrlo su duge, pa ćete se brzo smrznuti ako se adekvatno ne obučete! Čak i ako ste samo početnik promatrač kojieg je prijatelj pozvao na promatranje neće vam biti dovoljna samo jedna deblja majica i zimska jakna. Na promatranja treba obavezno ponijeti slojevitu odjeću. To znači 4-5 slojeva majica plus dvije jakne, a nipošto nemojte zanemariti ni donji dio tijela. Štrample, duge donje gaće, trenirka, skijaške i obične hlače..obucite što god imate kod kuće. Promatrate li češće razmislite o nabavci kvalitetne termo odjeće poput Lowe Alpine Polartec donjih gaća koje sam nabavio prije nekoliko godina, a koštale su kao jedan povoljniji okular.

Izgled neba 15. studenog u 22h

Prije 10-15 godina smo se u studenom veselili leonidima i velikom broju meteora, ali sada su se vratili u “normalnu”, odnosno 10-15 meteora u jednome satu. Ove godine leonidima će smetati svjetlost Mjeseca pa prosječnom promatraču neće biti interesantni. Ipak, prvi dio studenog aktivna su dva meteorska potoka – sjeverni i južni Tauridi. Iako su slabije aktivni čak i od leonida, nerijetko mogu proizvesti blješteći bolid. jedan takav već je viđen iznad Los Angelesa nekidan. Planirate li snimati noćne timelapse snimke, ovo bi bio dobar trenutak…

Tauride proizvodi komet Encke koji je trenutno na vrhuncu sjaja i može se vidjeti pred jutro u zviježđu Djevice. Komet je 7. magnitude što je lako vidljivo običnim dalekozorom. Komet Lovejoy, sličnog sjaja, nalazi se u zviježđu Raka. Imate li teleskop pokušajte uhvatiti još jedan periodički komet, 154P/Brewington, na granici Pegaza i Vodenjaka. Sa magnitudom oko 10, za njega će vam trebati teleskop od 4-6″, ovisno o kvaliteti neba. Pronađite ga nakon zalaska Sunca, tj. astronomskog sumraka, jer se nalazi dosta nisko.

Ovo je definitivno mjesec za komete jer na listi sjajnih je C/2012 X1 LINEAR o kojem sam nedavno pisao. Komet je naglo povećao sjaj i sada je između 7. i 8. magnitude u dometu dalekozora i malih teleskopa. Nalazi se u zviježđu Volara i vidljiv je pred jutro.

Je li neto brojao koliko je to kometa? 😆  Nabrojali smo četiri koja su lako dostupna amaterima sa skromnom opremom. Ah, da, fali još jedan – komet ISON! Također je vidljiv pred jutro, ali sjaj mu se drži tek oko osme magnitude, što je dosta slabo jer su predviđanja govorila da je već trebao biti vidljiv golim okom sa tamnog neba. Ako ovako nastavi, trebati će se dobro pomučiti da ga se ugleda golim okom po noći jer krajem mjeseca će biti vrlo blizu Suncu i vidljiv tek u sumrak! Informacije o ISONu pročitajte u posebnom postu.

Komete svakako valja promatrati sa lokacije što dalje od svjetlosnog onečišćenja! Repovi su im dosta tamni i jedino tako ćete moći u potpunosti uživati u pogledu. Jedna od najboljih i najdostupnijih lokacija je Petrova gora o kojoj Globus donosi opsežan tekst. 😉

Komet ISON, snimio Adam Block teleskopom promjera 32" saMount Lemmona.
Komet ISON, snimio Adam Block teleskopom promjera 32″ saMount Lemmona.

Čini se da ovaj mjesec osim kometa nema na nebu ništa zanimljivoga 😆 No dobro, nakon zalaska Sunca sigurno ćete na zapadu vidjeti Veneru, a Jupiter izviruje iznad horizonta nakon 21h. Ipak, Venera nije previše zanimljiva jer teleskopom možete vidjeti tek njenu fazu, no zato je fotogenična na pejzažima u sumrak. Jupiter, uvijek atraktivan, treba pričekati barem dva sata da se izdigne iz turbulencija blizu horizonta. Kasnije se vidi i mars, ali tako je malen pa ako uspijete vidjeti koji detalj, svakako ostavite komentar ispod ovog teksta!

Detaljniji pregled zimskog neba ostaviti ću za drugu priliku jer ovaj mjesec se zaista vrijedi posvetiti kometima. Za kraj jedan kuriozitet – iznad naših glava vrti se neobičan plamičak. To je olimpijska baklja, lansirana na Međunarodnu svemirsku postaju!