Došao je (napokon!) mjesec u kojem smo se nadali promatrati jedan spektakularni komet, no nažalost ništa od toga. ISON se raspao netom prije periheliona. Nešto je izletjelo sa druge strane Sunca, ali to definitivno nije koherentna jezgra koja bi nam priuštila vizualno impresivni performans. Na stranu sada ISON, da vidimo druge zanimljivosti koje nam nosi ovaj prosinac.

Izgled neba 15 prosinca u 22:00

Prosinac je mjesec u kojem se javlja najbrojniji meteorski potok – geminidi. Na žalost, za vrijeme maksimuma ove godine smetati će pun Mjesec, što znači znatno smanjen broj meteora koji se mogu vidjeti. Ipak, nije na odmet baciti oko na noćno nebo 13. i 14. prosinca ako bude vedro. Geminidi su aktivni već od 21-22h, a budući da je vikend djeca mogu ostati kasnije budna i uživati u kojem sjajnom meteoru. Naravno, adekvatno ih obucite!

Pripremajući predavanje o kometima za redovnu skupštinu AD Kumova Slama iz Daruvara, otkrio sam da je ovih dana aktivan jedan vrlo slabašan meteorski potok, ali zato jako zanimljiv. Naime, andromedidi su ostaci kratkoperiodičnog kometa 3D/Biela, otkrivenog 1772. godine, a koji se raspao na dva dijela 1846. godine i fragmenti su zadnji puta viđeni 1852. godine. Međutim, ostaci kometa priredili su spektakl na noćnom nebu – 27.11.1872. zabilježeno je 30tak meteora svake minute! Godine 1885. show se ponovio sa čak 100 meteora u minuti! Ako vas zanimaju detalji, pročitajte opsežnu priču o andromedidima. Sada proleti tek 3 meteora u jednom satu. Daleko od toga da bi ih se isplatilo pratiti, no ako ste vani na promatranju i ugledate relativno spori meteor, provjerite dolazi li iz zviježđa Andromede – možda ste vidjeli ostatak davno raspadnutog kometa!

Umjesto ISONa, pred jutro možete vidjeti komet C/2013 R1 Lovejoy. Komet je između 4. i 5. magnitude što znači da je vidljiv golim okom sa tamnog mjesta bez svjetlosnog onečišćenja. Gibati će se od zviježđa Volara prema Herkulu – pogledajte kartu.

Komet Lovejoy pokraj galaksije M63. Snimio Damian Peach. Izvor: APOD, 2.12.2013.

Komet C/2012 X1 LINEAR je još uvijek relativno sjajan, mag. 8, a nalazi se vrlo blizu kometa Lovejoy. Bilo bi zgodno probati uhvatiti širokokutnu snimku sa oba kometa. U svakom slučaju potražite ga ako već gledate Lovejoy.

Imate li teleskop, još uvijek stignete pogledati komet 154P/Brewington (mag. 10) i novootkriveni C/2013 V3 Nevski (mag. 9.5). Ne bi bilo loše pokupati usnimiti koju fotku…

Nakon zalaska Sunca sigurno ste na zapadu primjetili sjajnu Veneru. U četvrtak, 4. prosinca i petak, pridružiti će joj se mladi Mjesec Iskoristite priliku za efektnu fotografiju gradske panorame sa šarenim bojama sumraka. Nešto kasnije, oko 21h, na nebu se pojavljuje Jupiter. Mars izlazi oko 01h, dok pred jutro (05 h) možemo ponovo vidjeti Saturn.

Venera i Mjesec, 5. prosinac

Od 9. prosinca na nebu možemo pratiti prelete Međunarodne svemirske stanice. Neki od njih su vrlo sjajni – na linku je lokacija Zagreb, pa za točniju informaciju odaberite svoj grad na početnoj stranici Heavens Above.

Čak i ako niste astronom amater, na noćnom nebu, ali i mnogim fotografijama sigurno ste primjetili Vlašiće – kompaktni skup zvijezda kojeg ponekad zamjenjuju za zviježđe Malog medvjeda. Vlašići se zapravo nalaze u Biku, a u njihovoj “sjeni” je skup Hijade, znatno većih dimenzija na noćnom nebu. Hijade su otvoeni skup najbliži Sunčevom sustavu, na udaljenosti od 157 svjetlosnih godina. Sjajna zvijezda Aldebaran prividno se nalazi unutar Hijada, ali zapravo nije njihov dio, već se nalazi mnogo bliže, na 68 s.g.

Zviježđe Bika na karti IAU (International Astronomical Union)

Zvijezde Hijada čine zanimljiv oblik slova V. U zviježđu Bika one predstavljaju glavu sa Aldebaranom kao okom. Starost je procjenjena na 625 milijuna godina, a sve zvijezde su crveni divovi koji su život započeli kao zvijezde A-tipa (poput Siriusa ili Vege), mase 1.5 – 2 puta veće od Sunca. Uzmite u obzir da su životu na Zemlji trebale milijarde godina da evoluira, no zvijezde Hijada su već potrošile sav svoj vodik i napuhnule se u crvene divove.

Zanimljivo je da Hijade imaju sličan kemijski sastav i starost kao Perzepi (Messier 44) još jedan bliski zvjezdani skup. Osim toga, kroz svemir se kreću sličnom brzinom i u sličnom smjeru pa se smatra da su skupovi nastali u bliskom susjedstvu.

Nakon iznimno toplog listopada sa studenim (napokon?) stižu i temperature primjerene nazivu mjeseca. Vedre noći vrlo su hladne, ali nerijetko i jako bistre. Osim toga, vrlo su duge, pa ćete se brzo smrznuti ako se adekvatno ne obučete! Čak i ako ste samo početnik promatrač kojieg je prijatelj pozvao na promatranje neće vam biti dovoljna samo jedna deblja majica i zimska jakna. Na promatranja treba obavezno ponijeti slojevitu odjeću. To znači 4-5 slojeva majica plus dvije jakne, a nipošto nemojte zanemariti ni donji dio tijela. Štrample, duge donje gaće, trenirka, skijaške i obične hlače..obucite što god imate kod kuće. Promatrate li češće razmislite o nabavci kvalitetne termo odjeće poput Lowe Alpine Polartec donjih gaća koje sam nabavio prije nekoliko godina, a koštale su kao jedan povoljniji okular.

Izgled neba 15. studenog u 22h

Prije 10-15 godina smo se u studenom veselili leonidima i velikom broju meteora, ali sada su se vratili u “normalnu”, odnosno 10-15 meteora u jednome satu. Ove godine leonidima će smetati svjetlost Mjeseca pa prosječnom promatraču neće biti interesantni. Ipak, prvi dio studenog aktivna su dva meteorska potoka – sjeverni i južni Tauridi. Iako su slabije aktivni čak i od leonida, nerijetko mogu proizvesti blješteći bolid. jedan takav već je viđen iznad Los Angelesa nekidan. Planirate li snimati noćne timelapse snimke, ovo bi bio dobar trenutak…

Tauride proizvodi komet Encke koji je trenutno na vrhuncu sjaja i može se vidjeti pred jutro u zviježđu Djevice. Komet je 7. magnitude što je lako vidljivo običnim dalekozorom. Komet Lovejoy, sličnog sjaja, nalazi se u zviježđu Raka. Imate li teleskop pokušajte uhvatiti još jedan periodički komet, 154P/Brewington, na granici Pegaza i Vodenjaka. Sa magnitudom oko 10, za njega će vam trebati teleskop od 4-6″, ovisno o kvaliteti neba. Pronađite ga nakon zalaska Sunca, tj. astronomskog sumraka, jer se nalazi dosta nisko.

Ovo je definitivno mjesec za komete jer na listi sjajnih je C/2012 X1 LINEAR o kojem sam nedavno pisao. Komet je naglo povećao sjaj i sada je između 7. i 8. magnitude u dometu dalekozora i malih teleskopa. Nalazi se u zviježđu Volara i vidljiv je pred jutro.

Je li neto brojao koliko je to kometa? :lol:  Nabrojali smo četiri koja su lako dostupna amaterima sa skromnom opremom. Ah, da, fali još jedan – komet ISON! Također je vidljiv pred jutro, ali sjaj mu se drži tek oko osme magnitude, što je dosta slabo jer su predviđanja govorila da je već trebao biti vidljiv golim okom sa tamnog neba. Ako ovako nastavi, trebati će se dobro pomučiti da ga se ugleda golim okom po noći jer krajem mjeseca će biti vrlo blizu Suncu i vidljiv tek u sumrak! Informacije o ISONu pročitajte u posebnom postu.

Komete svakako valja promatrati sa lokacije što dalje od svjetlosnog onečišćenja! Repovi su im dosta tamni i jedino tako ćete moći u potpunosti uživati u pogledu. Jedna od najboljih i najdostupnijih lokacija je Petrova gora o kojoj Globus donosi opsežan tekst.

Komet ISON, snimio Adam Block teleskopom promjera 32″ saMount Lemmona.

Čini se da ovaj mjesec osim kometa nema na nebu ništa zanimljivoga No dobro, nakon zalaska Sunca sigurno ćete na zapadu vidjeti Veneru, a Jupiter izviruje iznad horizonta nakon 21h. Ipak, Venera nije previše zanimljiva jer teleskopom možete vidjeti tek njenu fazu, no zato je fotogenična na pejzažima u sumrak. Jupiter, uvijek atraktivan, treba pričekati barem dva sata da se izdigne iz turbulencija blizu horizonta. Kasnije se vidi i mars, ali tako je malen pa ako uspijete vidjeti koji detalj, svakako ostavite komentar ispod ovog teksta!

Detaljniji pregled zimskog neba ostaviti ću za drugu priliku jer ovaj mjesec se zaista vrijedi posvetiti kometima. Za kraj jedan kuriozitet – iznad naših glava vrti se neobičan plamičak. To je olimpijska baklja, lansirana na Međunarodnu svemirsku postaju!

Listopad je meni jedan od najdražih mjeseci za astronomska promatranja. Nakon astronomskog sumraka koji počinje već oko 20h sredinom mjeseca, još uvijek se vidi ljetni Mliječni put dok pred jutro već moćemo uživati u veličanstvenom Orionu. Ipak, ovom listopadu biti će teško dočekat kraj jer svi očekujemo da komet ISON postane vidljiv u manjim instrumentima. Trenutni sjaj mu je oko 11-12 magnitude. Na jutarnjem nebu pronaći ćete ga u blizini Marsa s kojim trenutno dijeli društvo u zviježđu Lava. O ISONu, kao i kometima Encke i Lovejoy sam već pisao pa da se ne ponavljam, pročitajte članak.

Izgled neba 15. listopada u 22h.

Nedugo nakon zalaska Sunca na zapadu još uvijek svijetli Venera. Jupiter je povoljan za promatranje tek nakon ponoći, a pred kraj mjeseca izlazi nešto ranije. Pred jutro u subotu 12.10. dogoditi će se rijedak tranzit sjena od čak tri jupiterovih satelita! Počnite promatrati oko 04:10 ujutro kada preko jupiterovog diska počinje prolaziti sjena Kalista. Sjena Europe dolazi u 04:24, a u 05:32 pridružuje se sjena Ia.

U opoziciji se nalazi Uran pa ga pokušajte pronaći – na tamnom nebu moguće ga je uočiti golim okom. To je najudaljeniji objekt Sunčevog sustava kojeg možemo vidjeti bez optičkog pomagala. Za vrijeme opozicije nalazi se na 19 astronomskih jedinica od Zemlje. Imate li dovoljno velik teleskop (barem 10″ pokušajte ugledati neki od njegovih satelita. Titania je mag 13.5 dok su Ariel i Oberon mag 14. Na webu Universe Today pogledajte kada se sateliti nalaze u najvećoj elongaciji, što će vam olakšati da ih ugledate.

18. listopada Mjesec će ući u zemljinu polusjenu. Niti jedan njegov dio neće zahvatiti “pravu” sjenu pa će ovaj događaj većini biti nezanimljiv jer će zatamnjenje Mjeseca biti vrlo blago. Efekt će se bolje moći zabilježiti fotoaparatom pa pokušajte napraviti timelapse snimku pomrčine! Ukupno trajanje pomrčine je 239 minuta. Počinje u 23:51 i traje do 03:50. maksimum je u 01:51 po lokalnom vremenu.

Pred jutro 21. listopada na nebu možda ugledate koji meteor viška. To su orionidi, čestice koje je na svom putu oko Sunca izbacio slavni komet Halley. Na žalost orionidi nikad nisu jako spektakularni (oko 20 meteora na sat u idealnim uvjetima), a ove godine će na nebu smetati Mjesec pa će broj vidljivih meteora biti još manji.

Tijekom cijelog mjeseca moći će se vidjeti preleti Međunarodne svemirske stanice i to u večernjim satima, između 19 i 21h. Dobra prilika da tijekom večernjeg izlaska pokažete ISS svojim prijateljima – stanica je vrlo sjajna i lako vidljiva i ispod najvećeg svjetlosnog onečišćenja.