Teleskop je čest izbor kao poklon za rođendan ili Božić, nerijetko za djecu i mlade koje zanima znanost i astronomija. Od velikog izbora različitih vrsta teleskopa i cijena, nije lako napraviti dobar izbor. Ovim tekstom pokušati ću razbiti neke mitove o teleskopima i nadam se da ću vam olakšati kupovinu.
Teleskop nije nužan za astronomiju kao hobi. Prije nego što sam kupio teleskop, dvije godine koristio sam samo dalekozor. Dalekozor je odlična sprava za astronomiju, jednostavan za upotrebu, prenosiv, a može se koristiti i za promatranja u prirodi. Detaljnije pročitajte u članku o dalekozorima u astronomiji.
Mit br. 1: Dječji teleskop
Ne postoji “dječji teleskop”!
Teleskopi služe za gledanje svemira. Pravog svemira koji je jednak za sve nas koji u njemu živimo. Teleskopi nisu igračke! Kupite li teleskop-igračku ne možete od njega očekivati da će vam pokazati nebeske ljepote kao što niti od autića na pedale ne možete očekivati da će se voziti u stvarnom prometu.
Teleskopi mogu, doduše, biti masivni i teški, no takvi su uglavnom oni skuplji. U ovom tekstu ograničiti ćemo se na izbor povoljnijih teleskopa koji su težinom uglavnom ispod 10 kg.
Djeca se lako razočaraju, pa izbjegavajte jeftine teleskope. Komplicirani su za sastavljanje i upravljanje, klimavi su (slika se trese), slabe su svjetlosne moći (slika je tamna). Minimalni iznos za teleskop ne bi trebao biti manji od 1500-2000 kuna. Sve jeftinije od toga će u 90% slučajeva završiti u ormaru ili na Njuškalu, a dijete će izgubiti volju za astronomijom.
Mit br. 2: Povećanje teleskopa
Povećanje teleskopa nije njihova presudna karakteristika!
Teleskop koji se reklamira sa 565x povećanjem treba u širokom luku izbjegavati. Primarna funkcija teleskopa je skupljanje svjetlosti! Veći promjer objektiva = veća površina = sjajnija i oštrija slika. Velika povećanja koriste se samo za opažanje planeta, a i u tom slučaju rijetko kada će se moći koristiti više od 200x.
Ograničavajući faktori za postizanje velikog povećanja su promjer teleskopa i stabilnost atmosfere. Maksimalno moguće povećanje okvirno se računa kao promjer objektiva teleskopa u milimetrima pomnožen sa 2. Maleni 60 mm teleskop može podnijeti povećanje od 120x, nipošto 300x ili više kao što se često navodi.
Objekte dubokog svemira (maglice, galaktike, skupovi zvijezda) najbolje je opažati na malim i umjerenim povećanjima (30x – 100x). Naša najbliža galaktika M31 u Andromedi prividno je 6x veća od punog Mjeseca! Velika maglica u Orionu, M42, dvostruko je veća.
Mit br. 3: Tronožac
Teleskop uopće ne treba imati tronožac!
Najveći neprijatelj za astronoma početnika je – klimava montaža. Čak i maleni teleskop može biti optički solidan, ali ako se slika trese pri najmanjem dodiru i vjetru, to će biti vrlo frustrirajuće iskustvo. Teleskopi sa lećama, refraktori, često imaju dugačku cijev pa efekt poluge pogoršava situaciju.
Stvar spašava tzv. dobson montaža – drvena kutija s polukružnim utorima gdje se stavi teleskop koji ima “krugove” na cijevi. Jednostavno, efektno i stabilno.
Mit br. 4: Ekvatorijalna montaža
Ekvatorijalna montaža je komplicirana za upotrebu i kod jeftinih teleskopa vrlo nestabilna!
Ne znate što je ekvatorijalna montaža? Učinite si uslugu i nemojte kupovati teleskop sa takvom montažom. Za početnike, naročito djecu, zbunjujuća je i komplicirana što rezultira frustracijama. Najbolja montaža za početnika je alt-azimutalna: pomaci su jednostavno gore-dolje, lijevo-desno. No sad kad ste to pročitali, pazite da montaža bude čvrsta – bolje stabilna montaža nego veći teleskop.
Alt-azimutalne montaže možete prepoznati pod oznakama “ALT-AZ” ili samo “AZ”. Dobsoni su također alt-azimutalni.
Ekvatorijalne montaže imaju jednu os koja se usmjerava prema Sjevernjači. Pravilno namještena ekvatorijalna montaža omogućava praćenje objekata na nebu okretanjem samo jedne osi. U praksi to znači puno “koji je ovo vrag” i “šta sad da radim” pitanja prilikom slaganja montaže. Montaža se treba i balansirati, pa ako to ne napravite kako treba, teleskop će vas zveknuti po glavi kada otpustite kočnice.
Teleskopi sa ekvatorijalnom montažom obično negdje u nazivu imaju oznaku “EQ”.
Mit br. 6: Kompjuterizirani teleskop
Teleskopi sa bazom podataka i elektronskim kontrolerom neće vam olakšati snalaženje na nebu!
Takvi teleskopi nisu u mogućnosti bez ljudske pomoći tražiti nebeske objekte – treba ih kalibrirati. To znači – nivelirati, odrediti sjever, identificirati i teleskopom pronaći nekoliko sjajnih zvijezda na nebu. Tek tada će se teleskop moći pravilno orjentirati na objekt kojeg odaberete iz baze podataka. Ako se već trudite vizualno naći tih nekoliko zvijezda na nebu, onda možete pronaći i druge objekte uz pomoć karte neba, bilo papirnate ili mobilne aplikacije. Razliku u cijeni rađe potrošite na kvalitetniji teleskop.
Mit br. 7: slika kao na fotografijama
Slika u okularu nije ni približno slična astronomskim fotografijama!
Šarene maglice vidljive su jedino na fotkama dugih ekspozicija. Kroz teleskop ćete uglavnom gledati mutne sive mrlje i malene točkice. Objekti na nebu su tamni, a ljudskom oku treba jako puno svjetlosti da bi raspoznalo boje.
Niti najveći teleskopi ne pokazuju boje i detalje kao što se vide na fotografijama pa ako ste to očekivali, odustanite od kupovine. Boje se mogu vidjeti tek na nekim zvijezdama i suptilne nijanse na planetima. To je sve.
Poanta je vidjeti svemir vlastitim očima. Osjećaj kada gledate galaktiku čija je svjetlost na put krenula dok su još dinosauri šetali Zemljom, nezamjenjiv je!
Gdje kupiti teleskop?
Teleskope nemojte kupovati u supermarketima i shopping centrima. Loše su kvalitete, klimavi, slabe svjetlosne moći, prodavači uglavnom o teleskopima neće znati ništa više od onoga što piše na kutiji.
Teleskop obavezno kupite kod znalaca. U Hrvatskoj to su tek dvije trgovine – Teleskop centar te OI Optimus. Obje trgovine vode entuzijasti koji će vam rado pomoći u odabiru pa im se obratite s povjerenjem. OI Optimus je samo internet trgovina, a Teleskop centar ima dućan u Zagrebu. Izbor možete proširiti potragom po stranim internet trgovinama, ako naručujete iz EU, ne morate plaćati carinu.
Ali, teleskopi su skupi!
I jesu i nisu. Sada su znatno jeftiniji i kvalitetniji nego krajem devedesetih kada sam se počeo baviti praktičnom astronomijom. Ako nemate barem 1500 kn za teleskop, bolje razmislite o nekoj knjizi, kalendaru sa fotografijama, posteru…ili jednostavno, štedite za kvalitetniji teleskop.
Što se sve dobije u paketu?
Osim teleskopa i montaže najčešće dobijete dva okulara, znači dva različita povećanja. Ako ih se nudi više za malo novaca – nemojte kupovati. To je garancija loše kvalitete. U optici nema magije kojom bi se mogla dobiti kvaliteta za male novce.
Dobra investicija je barlow leća – pomoću nje se dobivaju veća povećanja korisna za Mjesec i planete. Okular se stavlja u barlow leću i povećanje postaje veće za oznaku koju leća nosi – 2x, 2.5x ili 3x (barlow leća ima samo jednu od ovih oznaka!). Uz barlow leću od 2x, okular žarišne duljine 20mm daje povećanje poput okulara od 10mm bez barlow leće (20 mm/2x = 10 mm). Pazite dakle ako teleskop dolazi sa 20 mm i 10 mm okularima! U tom slučaju uzmite 2.5x ili 3x barlow da se ne kopiraju žarišne duljine.
Povećanje se računa tako da žarišnu duljinu teleskopa podijelite sa žarišnom duljinom okulara. Dakle, teleskop žarišne 900 mm i okular od 10 mm daju (900/10) 90x povećanje. Sa 2x barlow lećom povećanje je dvostruko veće – 180x.
Cijene barlow leća su 230 – 350 kn.
Koji teleskop kupiti?
Da, ima ih puno (Teleskop centar, Hrvatska, Teleskop Express, Njemačka, SkyPoint, Italija, Astroshop, Njemačka, FirstLight Optics, UK). Zadržati ćemo se na jeftinijim početničkim teleskopima. Kod njih zaboravite astrofotografiju kroz teleskop – biti će štosno ufotkati Mjesec i Jupiter mobitelom, ali to je uglavnom sve. Za podršku domaćim trgovinama astronomske opreme, svi linkovi vode na stranice Teleskop centra i njemačkog Teleskop Service (skraćeno: TS) čiji je OI Optimus zastupnik za Hrvatsku.
Najvažnije oznake teleskopa su promjer objektiva i žarišna duljina. Zaboravite mali 60 mm teleskop, montaža je klimava, skoro pa nema antirefleksivnih premaza na objektivu, i vrlo brzo će završiti u ormaru skupljajući prašinu. Umjesto toga, uzmite 70 mm refraktor koji ima puno bolju optiku. Verzija s žarišnom duljinom 700 mm je bolja, ali postoji verzija od 500 mm s prizmom koja daje ispravnu sliku, što je povoljno za gledanje prirode. U TS-u 70 mm verzija je € 115. Celestron Astromaster 70 je nešto skuplji (€ 130), ali je vrlo lijepog dizajna i jednostavan za upotrebu.
Vrste teleskopa:
- Refraktor = refrakcija (lom) svjetlosti = objektiv ima leću.
- Reflektor = refleksija (odbijanje) svjetlosti = objektiv ima zrcalo.
- Katadiopter – najčešće ima dva zrcala i jednu leću.
Za više informacija pročitajte (pra)stari FAQ o teleskopima.
114/900 reflektor nije loš izbor. Promjer od 114mm prima dovoljno svjetlosti za sjajnije maglice i zvjezdane skupove, naročito ako se maknete iz grada pod tamno nebo. Mjesec će biti fantastičan, na Jupiteru se naziru detalji u prugama, a Saturn pokazuje Cassinijevu pukotinu u prstenu. Montaža EQ2 bi mogla biti stabilnija. Cijeni od 1490 kn dodajte još cijenu barlow leće jer povećanje od 90x nije dovoljno za planete. Nezgodno je što dolazi sa 10 mm i 20 mm okularima. TS StarScope 114 je € 169. Nisam oduševljen izborom okulara.
90/900 refraktor je ekvivalent gornjem reflektoru. Nešto je skuplji, 1850 kn, ali ima kvalitetnu alt-azimutalnu montažu koja je jednostavna za korištenje. Kod TS (OI Optimus) možete nabaviti Celestron Astromaster 90 za € 235. Slična je cijena i za verziju na ekvatorijalnoj montaži.
Najbolja opcija je 150/1200 dobson teleskop. Cijena od 2390 kn je vrlo povoljna, a promjer od 150 mm dovoljan je za godine i godine uživanja u pogledu na maglice i planete. Veća verzija od 200 mm je još bolja, no 1000 kn skuplja. TS nudi 150mm dobson za € 300. Računajte da se isplati nabaviti ove teleskope jer ako prestane interes za astronomijom, bez problema ćete ih moći prodati na Njuškalu.
Maleni dobson 130/650 je štosan stolni teleskop, no kratka žarišna znači da optička os mora biti vrlo precizno namještena, a veća povećanja nisu dovoljno oštra i kontrastna. S cijenom od 1750 kn, osobno bi rađe odabrao nešto drugo. TS nudi 100mm Orion SkyScanner kratki dobson za € 139.
Maksutov teleskopi su nešto skuplji, ali jako dobri za promatranje planeta. Prednost im je što su kratki i kompaktni. 90/1250 dođe 1400 kn, a 102/1300 1940 kn – i to samo za optičku cijev, bez montaže, što je zgodno ako imate nekakav fotostativ. U protivnom, uzmite verziju na jednostavnoj StarQuest ekvatorijalnoj montaži za 2200 kn (90 mm) ili 2500 kn (102 mm). U ponudi je i 90mm maksutov sa malenom motoriziranom stolnom dobson montažom za 2000 kn.
Imate li kakvih pitanja za konkretne teleskope ili ako vam treba još koji savjet, slobodno napišite komentar!
Do tada, pročitajte Vedranovu priču kako se počeo baviti astronomijom i pogledajte njegove fantastične skice koje realno prikazuju kako se objekti vide kroz teleskop.
U Bobinoj kuhinji pročitajte recenzije teleskopa. Preporučam da pročitate test Bresser/Lidl 70/700 refraktora, SkyWatcher 300mm dobsona, SkyWatcher StarTravel 120 refraktora, a ponovite i tekst o dalekozorima u astronomiji.