Na žalost ništa od ISONa, ali pogledajte Lovejoy, geminide te saznajte nešto o andromedidima i Hijadama.
Continue readingAstronomski događaji – prosinac 2013.
Astronomski događaji – studeni 2013.
Nakon iznimno toplog listopada sa studenim (napokon?) stižu i temperature primjerene nazivu mjeseca. Vedre noći vrlo su hladne, ali nerijetko i jako bistre. Osim toga, vrlo su duge, pa ćete se brzo smrznuti ako se adekvatno ne obučete! Čak i ako ste samo početnik promatrač kojieg je prijatelj pozvao na promatranje neće vam biti dovoljna samo jedna deblja majica i zimska jakna. Na promatranja treba obavezno ponijeti slojevitu odjeću. To znači 4-5 slojeva majica plus dvije jakne, a nipošto nemojte zanemariti ni donji dio tijela. Štrample, duge donje gaće, trenirka, skijaške i obične hlače..obucite što god imate kod kuće. Promatrate li češće razmislite o nabavci kvalitetne termo odjeće poput Lowe Alpine Polartec donjih gaća koje sam nabavio prije nekoliko godina, a koštale su kao jedan povoljniji okular.
Prije 10-15 godina smo se u studenom veselili leonidima i velikom broju meteora, ali sada su se vratili u “normalnu”, odnosno 10-15 meteora u jednome satu. Ove godine leonidima će smetati svjetlost Mjeseca pa prosječnom promatraču neće biti interesantni. Ipak, prvi dio studenog aktivna su dva meteorska potoka – sjeverni i južni Tauridi. Iako su slabije aktivni čak i od leonida, nerijetko mogu proizvesti blješteći bolid. jedan takav već je viđen iznad Los Angelesa nekidan. Planirate li snimati noćne timelapse snimke, ovo bi bio dobar trenutak…
Tauride proizvodi komet Encke koji je trenutno na vrhuncu sjaja i može se vidjeti pred jutro u zviježđu Djevice. Komet je 7. magnitude što je lako vidljivo običnim dalekozorom. Komet Lovejoy, sličnog sjaja, nalazi se u zviježđu Raka. Imate li teleskop pokušajte uhvatiti još jedan periodički komet, 154P/Brewington, na granici Pegaza i Vodenjaka. Sa magnitudom oko 10, za njega će vam trebati teleskop od 4-6″, ovisno o kvaliteti neba. Pronađite ga nakon zalaska Sunca, tj. astronomskog sumraka, jer se nalazi dosta nisko.
Ovo je definitivno mjesec za komete jer na listi sjajnih je C/2012 X1 LINEAR o kojem sam nedavno pisao. Komet je naglo povećao sjaj i sada je između 7. i 8. magnitude u dometu dalekozora i malih teleskopa. Nalazi se u zviježđu Volara i vidljiv je pred jutro.
Je li neto brojao koliko je to kometa? 😆 Nabrojali smo četiri koja su lako dostupna amaterima sa skromnom opremom. Ah, da, fali još jedan – komet ISON! Također je vidljiv pred jutro, ali sjaj mu se drži tek oko osme magnitude, što je dosta slabo jer su predviđanja govorila da je već trebao biti vidljiv golim okom sa tamnog neba. Ako ovako nastavi, trebati će se dobro pomučiti da ga se ugleda golim okom po noći jer krajem mjeseca će biti vrlo blizu Suncu i vidljiv tek u sumrak! Informacije o ISONu pročitajte u posebnom postu.
Komete svakako valja promatrati sa lokacije što dalje od svjetlosnog onečišćenja! Repovi su im dosta tamni i jedino tako ćete moći u potpunosti uživati u pogledu. Jedna od najboljih i najdostupnijih lokacija je Petrova gora o kojoj Globus donosi opsežan tekst. 😉
Čini se da ovaj mjesec osim kometa nema na nebu ništa zanimljivoga 😆 No dobro, nakon zalaska Sunca sigurno ćete na zapadu vidjeti Veneru, a Jupiter izviruje iznad horizonta nakon 21h. Ipak, Venera nije previše zanimljiva jer teleskopom možete vidjeti tek njenu fazu, no zato je fotogenična na pejzažima u sumrak. Jupiter, uvijek atraktivan, treba pričekati barem dva sata da se izdigne iz turbulencija blizu horizonta. Kasnije se vidi i mars, ali tako je malen pa ako uspijete vidjeti koji detalj, svakako ostavite komentar ispod ovog teksta!
Detaljniji pregled zimskog neba ostaviti ću za drugu priliku jer ovaj mjesec se zaista vrijedi posvetiti kometima. Za kraj jedan kuriozitet – iznad naših glava vrti se neobičan plamičak. To je olimpijska baklja, lansirana na Međunarodnu svemirsku postaju!
Astronomski događaji – listopad 2013.
Trostruki tranzit sjena na Jupiteru, Uran u opoziciji, djelomična pomrčina Mjeseca, orionidi, ISS vidljiv svake večeri
Continue readingKometi, kometi! (ISON, Encke & Lovejoy)
Kraj 2013. godine obilježit će ne samo komet ISON već još dva prekrasna kometa – Lovejoy i Encke. Pročitajte kada i gdje ih možete vidjeti!
Continue readingAstronomski događaji – rujan 2013.
Uh, opet kasnim sa tekstom, a prošli mjesec sam i preskočio, što zbog lijenosti, što zbog (napokon!) posla. Ovdje čak nisam najavio ovogodišnji Petrova Gora Star Party, a bome po prvi puta nisam ni sudjelovao! 😯 No dobro, pravi astronomi amateri i onako već znaju za taj legendarni star party, a sljedeće godine ćemo to malo bolje organizirati 😎
Ovaj mjesec planeti nisu baš idealni za promatranje – Venera i Saturn vidljivi su na zapadu nakon zalaska Sunca, ali vrlo brzo zalaze. Pred jutro na scenu dolazi Jupiter i nakon njega Mars. Mars će u opoziciji biti tek u travnju 2014. godine, a i tada će biti prividno vrlo malen, tek 15″ tako da će trebati veći i kvalitetniji teleskop da bi se pošteno vidjeli detalji. Na donjoj karti planeti nisu ucrtani jer je vrijeme postavljeno na 23:00 pa ako želite odsimulirati izgled neba u neko drugo doba dana, kliknite na sliku i upišite vrijeme koje vas zanima ili skinite besplatni Stellarium i uživajte u prekrasno renderiranom noćnom nebu.
Tijekom cijele noći vidljivi su Uran i Neptun. Imate li jako tamno nebo i dobar vid, Uran možete vidjeti golim okom pri magnitudi 5.8.
Pratite li astronomske vijesti, sigurno ste čuli za “novu” u Delfinu. “Nove” nemaju veze sa supernovama, to je trenutak u binarnom sustavu kada primarna zvijezda, bijeli patuljak (zvijezda koja je odavno krepala), gravitacijom povuče plin sa svoje susjedne zvijezde i naglo započne nuklearnu fuziju. Pri tome se višestruko povećava sjaj te vidimo “novu” zvijezdu na nebu. Zapravo, zvijezda je oduvijek bila tamo, samo je naglo živnula. Space.com donosi priču o otkriću (ali bez rime) – nevjerojatno je da zvijezda u manje od 24 sata može povećati sjaj za 10.000 puta!
Nova u Delfinu vrlo je sjajna. Sredinom kolovoza bila je bez problema vidljiva golim okom, no trenutno je na rubu vidljivosti ako imate jako tamno nebo. Evo graf sa njenim sjajem, trenutno oko mag. 6. Nije ju problem uočiti dalekozorom – pogledajte kartu i pokušajte sami. Zapravo će biti jednostavnije ako krenete tražiti od zviježđa Strelice i produžite u smjeru u kojem strelica pokazuje.
Novu je otrkio astronom amater iz Japana. Zvijezde toga sjaja lako se mogu snimiti običnim digitalnim fotoaparatom, zato kad sljedeći puta fotkate zvjezdano nebo – provjerite da na fotki nije možda jedna zvijezda viška!
Rujan je idealan za promatranje Mliječnog puta. Mrak pada nakon 21h, već dosta ranije nego ljeti, noći su hladnije no uz toplu odjeću ugodne. Za promatranje predlažem taktiku obrnutu od uobičajene – uzmite dalekozor i krenute Mliječnim putem od horizonta prema zenitu te probajte uočiti sve maglice. Tek nakon toga krenite ih identificirati na karti i pogledajte jeste li koju preskočili!
Komet ISON koji bi krajem godine mogao potencijalno biti vrlo sjajan, o čemu sam pisao točno prije godinu dana, trenutno je vidljiv pred jutro, ali samo u vrlo velikim teleskopima ili CCD snimkama. Trenutna magnituda mu je oko 12, a računajte da teleskop promjera 25m cm (10″) može vidjeti zvijezde tek do trinaeste magnidute. Povoljnije ga je promatrati krajem mjeseca, a i sjaj će mu se tada povećati. ISON je svakako zanimljiv, ali trenutno više za zagrižene astronome amatere te da se provjeri razvoj aktivnosti i sjaja. Ako ga ipak želite pokušati pronaći teleskopom, skinite ovu kartu. Komet se nalazi u zviježđu raka i prolazi blizu Marsa.
U sjeni ISON-a nepravedno će ostati komet 2P/Encke, drugi periodični komet (nagradno pitanje – možete li pogoditi koji je prvi na listi? 😉 ). na njega ću još podsjetiti u studenome kada će biti najsjajniji, oko mag. 7, što je tek malo slabije od sjaja vidljivog golim okom. Ako još nemate dalekozor za astronomska promatranja, sada je vrijeme da ga nabavite 😎
Zanimljivo je da je na listi kometa objekt pod nazivom 596 Scheila, otkrive 1906. godine i klasificiran kao asteroid. Ime je dobio po studentici koju je upoznao otkrivač asteroida August Kopff, što dokazuje da su i astronomi ljudi 😆 Izgleda da Scheila ipak nije komet već se dogodio sudar sa nekim drugim objektom koji je sa površine asteroida podigao prašinu. Trenutne magnitude 13.6, Scheila je lako dostupna astrofotografima.
Kad smo već kod malih tijela Sunčevog sustava, dobro je spomenuti asteroid 324 Bamberga trenutno u vrlo rijetkoj opoziciji koja se javlja svake 22 godine kada postiže sjaj od mag. 8.0. Bambergu je otkrio austrijski astronom Johann Palisa, jedan od najuspješnijih vizualnih otkrivača asteroida od koji je njih 29 otkrio sa zvjezdarnice u Puli. Vjerovali ili ne, Bamberga je deseti najveći asteroid u Sunčevom sustavu, promjera 228 km, ali je vrlo taman budući da je spektralnog C-tipa. Albedo (reflektivnost) Bamberge je svega 6%! Osim toga, Bamberga je asteroid glavnog pojasa a visokim ekcentricitetom (jako eliptičnom putanjom) i probližava se Zemljiv više od svih ostalih glavnih asteroida, no još uvijek na ugodne 0.78 astronomske jedinice. Na Youtube možete vidjeti trenutak okultacije zvijezde ovim asteroidom snimljen 2007. godine.
Astronomski događaji – srpanj 2013.
Već desetak godina, najznačajniji astronomski događaj u srpnju je astronomski kamp na Letenki, izletištu na Fruškoj Gori pokraj Novog Sada. Kamp je od svojih skromnih početaka, dok su se astronomi amateri iz bivše države poznavali tek sporadično preko interneta, prerastao u najveće amatersko astronomsko druženje iz cijele regije. Ove godine, kamp se održava od 18.-21.7. dakle od četvrtka. Tako je već nekoliko godina, a razlog je izuzetan interes, bogat program, a ponajprije topla dobrodošlica organizatora koji svake godine rezultiraju sve većim interesom kako starih astronoma amatera (stažom, ne godinama (666) ) tako i mladih snaga.
Da ne duljim sa opisivanjem, najbolje da pročitate moju recenziju kampa i pogledate odličan promotivni video:
Budući da su nam ljetne topline ipak došle i lagano počinje sezona godišnjih odmora, a time i put u nešto slabije svjetlosno zagađene predjele lijepe naše, čak i ako se ne bavite astronomijom niti nemate bilo kakvo optičko pomagalo, bacite pogled na noćno nebo u doba kada na njemu neće smetati Mjesec (prvi i drugi te zadnji tjedan u srpnju). U ljetnim danima na glavnu pozornicu izlazi Mliječni put (ili Kumova slama), široka svijetla pruga, ravno iznad naših glava. Sada znamo da je to galaksija u kojoj se nalazi naša matična zvijezda, Sunce, no iz njenog naziva već možete zaključiti kakva su bila objašnjenja naših predaka. Maknete li se u potpunosti izvan grada, očarati će vas njena nepravilna struktura, prošarana tamnijim pa svijetlijim dijelovima.
Pogledate li na kartu, gotovo u sredini, točno iznad vaših glava (stručno zvano “zenit”) nalazi se Vega, jedna od najsjajnijih zvijezda na noćnom nebu, poznata iz SF knjige/filma Kontakt. Desno od nje na karti nalazi se zviježđe Herkula, a upravo negdje između je pravac u kojem putuje naš Sunčev sustav. Dakle, pogledate li u tom smjeru biti će kao kad gledate ravno kroz šoferšajbu 😆 Na žalost, nećete imati dojam gibanja, ali ako imati 3D naočale, 😎 obavezno pogledajte simulaciju gibanja zvijezda na tom dijelu tijekom 500.000 godina! Fantastično nešto! 😯
Vrlo čudno za astronome, ali zanimljivost u ovom razdoblju mogu biti i – oblaci. No radi se o posebnoj vrsti, tzv. “noctilucent clouds” (ne znam HR naziv, ja ih zovem “noćosvijetleći” 😆 ) koji nastaju na samom rubu svemira (76 – 85 km). Vidljivi su tijekom noći (pred jutro) jer ih obasjava Sunce dok je na tlu još uvijek mrak. Uzrok im je nepoznat, a primjećeni su prvi puta tek 1885. godine i točan uzrok im je još nepoznat. Iako se najčešće vide u sjevernijim krajevima, nerijetko ih možemo primjetiti i u Hrvatskoj. Zato fotoaparate na gotovs i šaljite fotke!
Astronomi oboružani dalekozorom i ovaj mjesec na tamnom nebu mogu pokušati naći komet Lemmon, ali požurite jer će mu krajem mjeseca oslabiti sjaj. Trenutno je blizu zvijezde beta Kasiopeje i kreće se prema Cefeju.
Moguće da ste čuli za nedavno uspješno završenu kinesku misiju sa ljudskom posadom na njihovu svemirsku stanicu, Tiangong 1. Čak i ako niste, možete zadiviti prijatelje ako ih upozorite da im stanica leti iznad glave! Lako je vidljiva tijekom cijelog mjeseca – u prvoj polovici pred jutro, a u drugoj uvečer. Točna vremena i putanje provjerite na Heavens Above.
Planirate li ljetovati na Pagu (ili ste možda lokalni policajac), molim vas, uzmite u obzir da ono jako svjetlo nakon zalaska Sunca ipak nisu vanzemaljci nego (opet?) – Venera. 😉