Geminidi – najbolji godišnji meteorski show!

Kada u ne-astronomskom društvu krene priča o “zvijezdama padalicama”, uvijek se spomenu perzeidi, popularni meteorski potok kojeg redovno viđamo svake godine istih dana u kolovozu. Razumljivo je da su popularni budući da se mogu vidjeti za vrijeme toplih i vedrih ljetnih noći kada su mnogi na odmoru i to još na moru ili otocima gdje je manje svjetlosno onečišćenje.

Ipak, znatno bogatiji meteori su geminidi u prosincu. Maksimum pada obično između 13. i 15. prosinca svake godine. Dok perzeidi za vrijeme maksimuma imaju ZHR od 60 do preko 100, vrijednosti geminida se kreću od 120 do 200 (pogledajte profil aktivnosti 2011. godine).

Kako gledati geminide?

Kao i perzeidi, geminidi su dobili ime po zviježđu u kojem se nalazi radijant – Blizancima. Nije važno znati prepoznati gdje se točno nalazi zviježđe budući da se meteori mogu pojaviti bilo gdje na nebu. Važno je da imate bistro nebo i čim manje svjetlosnog onečišćenja pa ćete vidjeti više meteora. Svjetlost Mjeseca također smanjuje broj vidljivih zvijezda, pa tako i meteora.

Star party promatranja perzeida sa Petrove gore, 2015.

Star party promatranja perzeida sa Petrove gore, 2015.

Za promatranje geminida vam nisu potrebna nikakva optička pomagala! Dobra stvar kod geminida je da se zviježđe Blizanaca može vidjeti već u ranim večernjim satima pa meteorska aktivnost kreće već oko 21h. Ipak, meteori će postati brojniji tek nakon ponoći, sa maksimumom oko 2-3 po noći. Uzmite u obzir da se ZHR vrijednosti odnose na idealne uvjete, pa je realno očekivati dva ili tri puta manji broj vidljivih meteora. Meteori nisu pravilno raspoređeni u svojoj putanji oko Sunca pa se može dogoditi da ugledate 2-3 meteora kratko jedan za drugim, a zatim 5 ili 10 minuta niti jedan. Zato odvojite barem jedan sat za promatranje! Mnogo puta sam čitao komentare ljudi razočaranih meteorima da bi saznao da su gledali iz centra grada ili prije ponoći ili odustali nakon 10 minuta promatranja.

Budući da je prosinac, obavezno se dobro obucite! Pri tome jedna debela jakna nije dovoljna – stavite na sebe čim više slojeva odjeće! Ja obično stavim tri majice, košulju i dvije jakne te dva ili tri sloja na noge. Karimat ili dva plus vreća za spavanje i spremni ste za nebeski show!

Želite li fotkati meteore, proučite ovaj tekst.

Što su geminidi?

Geminidi su vrlo zanimljivi meteori. Primjećeni su prvi puta tek 1862. godine kada je aktivnost bila znatno slabija (ZHR 10-20). Svake godine postajali su sve brojniji da bi danas bili bogatiji od perzeida, što je vrlo kratko razdoblje u astronomskim terminima (perzeidi su prvi puta viđeni prije 2000 godina!).

Uzrok meteora obično su čestice kometa koje izgaraju u visokim slojevima atmosfere (40-80 km) kada putanja Zemlje prolazi kroz putanju kometa. U slučaju geminida, tijelo koje je izvor čestica nije komet već asteroid 3200 Phaeton!

Još uvijek nije potpuno jasno što se događa sa Phaetonom da proizvodi toliki broj čestica. Postoji hipoteza da je došlo do udara sa nekim drugim tijelom, da je Phaeton zapravo “ugasli komet”, no neke snimke su pokazale trag čestica koji se javlja za vrijeme periheliona. Phaeton prolazi zaista jako blizu Suncu, no mjerenja pokazuju da je broj izbačenih čestica u tom trenutnu vrlo malen, tako da ostaje misterij što se zapravo događa sa Phaetonom.

U svakom slučaju, ako bude vedro, skupite hrabrosti i dovoljno odjeće i obavezno ih pogledajte! A sljedeći puta kada u društvu počne priča o meteorima recite svima da geminidi jedu perzeide za doručak 😉

Pomrčina Sunca, 20. 3. 2015.

Ako su vam informacije korisne, razmislite o malenoj donaciji za troškove održavanja weba. Da, to se odnosi i na novinare koji su samo copy/paste-ali donji tekst 😆

VAŽNO – NEMOJTE IMPROVIZIRATI SA FILTERIMA!!! Neodgovarajući filteri propustiti će previše svjetlosti ili UV/IC dio spektra koji mogu trajno oštetiti vid! Najsigurnije je NAPRAVITI PROJEKCIJU – nećete ništa propustiti ako ne gledate direktno u Sunce!

Nakon dugo vremena imamo priliku iz Hrvatske svjedočiti djelomičnoj pomrčini Sunca. Točno na ekvinocij, 20. ožujka, Mjesec će prekriti nešto više od polovice Sunčevog diska. Linija totaliteta (potpune pomrčine) prolazi daleko na sjeveru, uglavnom preko oceana, a jedino lako dostupno kopno za njeno promatranje su Farski otoci.

Animacija pomrčine Sunca 20. 3. 2015. Crna točka predstavlja putanju totaliteta, a sivi krug prikazuje vidljivost djelomične pomrčine.

Neki domaći “portali” nažalost samo su brzinski preveli engleske članke koji, naravno, ne vrijede za Hrvatsku. Ova pomrčina definitivno nije najveća od 1999. godine – barem ne u Hrvatskoj. Naime, od 1999. godine kada smo iz Hrvatske vidjeli 99% pomrčinu Sunca imali smo još jedan prekrasan spektakl 2003. godine kada je Mjesec prekrio više od 80% Sunca. Maksimum je bio točno u vrijeme svitanja, pa se na obzoru mogao vidjeti – Sunčev srp! Pročitajte izvještaj na zvjezdarnica.com i pogledajte video snimku iz Donje Stubice. Definitivno najljepša pomrčina Sunca koju sam gledao, tada sa Zavižana. Posljednja pomrčina vidljiva iz Hrvatske bila je u siječnju 2011. godine kada je iz naših krajeva bilo moguće vidjeti 75% pomrčinu. Na žalost, u mnogim dijelovima Hrvatske bilo je oblačno pa su je rijetki vidjeli.

Pomrčina Sunca 20. ožujka 2015. u Hrvatskoj

GradPočetakMaksimumKraj% pomrčine
Zagreb09:3310:4211:5358%
Rijeka09:3010:3911:5159%
Osijek09:3710:4511:5654.5%
Split09:3110:3911:5053%

Kao što vidite, u Hrvatskoj nema velikih razlika u vremenu i postotku pomrčine, no ako želite apsolutno točne podatke, odaberite točnu lokaciju na Google karti koju je pripremila NASA. Dovoljno je zumirati i kliknuti te će vam se pokazati informacije.

Za promatranje pomrčine OBAVEZNO KORISTITE ZAŠTITU! Direktno gledanje Sunca golim oko prouzorčiti će oštećenja oka, a uz optičko pomagalo spržit će vam rožnicu i uzrokovati trajno sljepilo!

Ako želite gledati pomrčinu, najbolje da se raspitate kod lokalnog astronomskog društva. Moći ćete uživati u pogledu kroz teleskope opremljene filterima, ali i zagnjaviti astronome pitanjima i čuti mnoge zanimljive informacije o Suncu i pomrčini.

Djalomična faza pomrčine Sunca, snimljeno u Australiji, 2012.

Djelomična faza pomrčine Sunca, snimljeno u Australiji, 2012.

Za gledanje u Sunce možete koristiti naočale za pomrčinu, masku za zavarivanje ili napraviti projekciju slike Sunca. Začađeno staklo se ne preporuča jer se sloj čađe može biti neravnomjerno raspoređen i vrlo lako se skida pa postoji opasnost od ozljeda. Koristite li teleskop, filter za Sunce obavezno mora biti postavljen ispred objektiva. Neki “dječji” teleskopi imaju filtere koji se našarafe na okular – oni vrlo lako mogu puknuti usljed fokusirane topline svjetlosti – odmah ih bacite u smeće! Filtere i naočale u Hrvatskoj možete nabaviti kod OI Optimus ili u Teleskop centru.

Tijekom pomrčine, vrlo zanimljiv efekt može se primjetiti među sjenama drveća – maleni otvori u krošnjama djeluju poput “camere obscure” i projiciraju sliku Sunca na tlo. Vidjeti ćete mnoge srpove čiji se oblik mijenja kako napreduje pomrčina – a to je upravo slika Sunca projicirana kroz grane!

Projekcija sunčevog diska kroz grmlje tijekom pomrčine Sunca u Mađarskoj 1999. godine.

Projekciju možete napraviti sami uz pomoć stare krpe ili papira na kojem ste izbušili sitne rupice veličine oko 1mm. Na 2-3 metra udaljenosti postavite drugi komad papira ili bijelu plahtu na koju ćete projicirati sliku Sunca. Što je veća udaljenost i projekcija će biti veća, ali tamnija. Manja rupica za projekciju daje tamniju i oštriju sliku, a veća svjetliju i mutniju. Papir sa rupicama neka bude tvrđi da se ne bi savijao. Probajte na njemu izbušiti rupice u obliku slova, smajlića  :paint: ili što vam već padne napamet. Ovu zabavu podijelite u vašoj školi ili sa kolegama na poslu i pošaljite fotke da se vidi kako je ispalo! 😆

Geometrija pomrčine Sunca

Geometrija pomrčine Sunca

Astronomski događaji – svibanj 2014.

Jeste li gledali Mars? Opozicija je prošla, no ovaj mjesec Mars je prepoznatljiviji na nebu jer se u sumrak već nalazi relativno visoko iznad jugoistočnog obzora. Prividna veličina mu sa otprilike 14.5″ (lučnih sekundi) početkom svibnja pada prema 12″ na kraju mjeseca, no to je još uvijek dovoljno da se ugledaju neki detalji. Odlične snimke Marsa domaćih autora možete vidjeti na forumu zvjezdarnice, a evo i mog pokušaja:

Mars_17032014

Mars, 17.3.2014. – Pentax 105 SDP + 2x barlow

Otprilike takve detalje možete očekivati kada pokušate gledati Mars golim okom – polarna kapa, neka tamna područja i možda oblake na rubu diska kao na fotografijama sa foruma. Detaljnije o promatranju Marsa pročitajte u tekstu za ožujak.

10. svibnja u opoziciji je Saturn. Prividna veličina njegovog diska nešto je veća od Marsa, 18.7″, no sa svojim prstenovima doima se znatno većim i spektakularnijim. Prstenovi su nagnuti pod kutem od 23° pa svakako pokušajte uočiti Cassinijevu pukotinu u sredini. Ako ju je Giovanni Cassini uspio otkriti teleskopom promjera 60mm, onda sigurno možete i vi sa svojim! Tamnu prugu najbolje ćete uočiti na rubovima gdje su prstenovi prividno najdeblji. Nemojte zanemariti niti disk planeta – iako nema spektakularnih oblaka kao na Jupiteru, vide se različite nijanse pojaseva koji su obično tamniji prema polovima. Magnitude 0.1 Saturn je u svibnju otprilike dvostruko tamniji od Marsa. Golim okom je to lako primjetiti, no meni je zanimljivo gledati teleskopom i vidjeti kako je prividno veći planet tamniji od onog koji je manji, ali zato bliži Zemlji.

Saturn sa Zagrebačke zvjezdarnice

Saturn snimljen sa zagrebačke Zvjezdarnice 2009. godine.

Na zapadnom obzoru u sumrak se još uvijek vidi Jupiter. Zalazi sve ranije pa iskoristite priliku da prvo njega pogledate dok se još nije utopio u zračnim turbulencijama blizu obzora. Krajem mjeseca zalazi već oko ponoći.

Merkur 25. svibnja postiže najveću elongaciju (prividnu udaljenost) od Sunca, 22.7°, što je najpovoljnija prilika da ga ove godine ugledate navečer. Zalazi već u 22:30 pa ga počnite tražiti nešto prije početka nautičkog sumraka koji počinje u 21:56. Važno je da imate čist pogled na zapadni obzor.

Kad sam već nabrojao sve važnije planete onda ću spomenuti i Veneru. Izlazi tek oko 4 ujutro no dovoljno je sjajna da se vidi sve do pred sam izlazak Sunca pa ako oko 5 ili 5:30h idete na posao, započnite dan sa pogledom na susjedni planet 🙂

U srijedu 7. svibnja je maksimum meteorskog potoka eta akvarida. Iako je ZHR 55 meteora u jednom satu, zviježđe Vodenjaka nalazi se vrlo nisko za nas na sjevernoj hemisferi pa možemo očekivati tek desetak meteora u jednom satu pred jutro 6., 7. i 8. svibnja. Kao i za sve meteorske potoke, eta akvaride možete vidjeti kako jure svuda po nebu, bez obzira što je njihov izvor približno kod zvijezde eta Vodenjaka. Iskreno, ja Vodenjaka ne znam niti prepoznati na nebu 😆

Međutim, datum koji treba zabilježiti u kalendaru je noć 23./24. svibnja. Naime, tada Zemlja prolazi vrlo blizu putanji kometa 209P LINEAR. Otkriven tek 2004. godine, ovo je maleni periodički komet, no izračunata je mogućnost velikog broja meteora koji će prividno dolaziti iz zviježđa Žirafe (Camelopardalis), još jednog zviježđa koje samo zadrti astronomi amateri mogu odmah prepoznati 😆

Zviježđe Žirafe nalazi se blizu Sjevernjače pa smo dobro pozicionirani da uživamo u spektaklu. Na žalost, za maksimum žirafoida biti će favorizirani sjevernoameričani koji bi mogli vidjeti 100-400 meteora u jednom satu, a po nekim procjenama čak i više. Pred jutro će smetati svjetlost Mjeseca, no isplati se probdjeti noć u očekivanju spektakla, tim više jer se radi o noći s petka na subotu.

zirafoidi

Zviježđe Žirafe otprilike je između Malog medvjeda i Kasiopeje, no meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu.

Sam komet dostiže tek 11. magnitudu pa će jedva biti vidljiv i u najvećim amaterskim teleskopima. U svakom slučaju, izađite pod tamno nebo, izvalite se u vreću za spavanje i uživajte u spektaklu!

Astronomski događaji – veljača 2014.

Vijest mjeseca svakako je supernova u galaksiji M82, o kojoj sam pisao zaseban tekst, pa ako imate teleskop svakako ju pogledajte jer je jedna od najsjajnijih u zadnjih 100 godina. Na žalost, vremenske prilike nam trenutno nisu povoljne za promatranje, ali nadam se da će se do kraja mjeseca pokazati neka rupa u oblacima.

Konjunkcije su uvijek atraktivne za promatranje. U četvrtak, 6. veljače u jutarnjim satima moći ćemo vidjeti jednu doista neobičnu konjunkciju – kometi C/2013 R1 Lovejoy i C/2012 X1 LINEAR biti će međusobno udaljeni tek oko dva stupnja! Lovejoy je najsjajniji, oko 6. magnitude i lako se moože vidjeti dalekozorom. Sjaj LINEARa je 9. magnitude pa će za njega biti potreban manji teleskop.

Kometi i Zmijonosac oko 5h jutro. Granična magnituda 6.0.

Kometi i Zmijonosac oko 5h jutro. Granična magnituda 6.0.

Kometi se nlaze u zviježđu Zmijonosca. Izlaze iznad horizonta točno na istoku, no tek oko 3 sata ujutro. Da bi se prizor ljepše vidio treba pričekati barem do 4 ili 5 h ujutro kada će biti više na nebu. Mjesec je u fazi prve četvrti te zalazi oko ponoći pa neće smetati u pogledu na komete.

Detaljna karta za traženje kometa. Granična magnituda zvijezda odgovara pogledu kroz 50mm dalekozor.

Detaljna karta za traženje kometa. Granična magnituda zvijezda odgovara pogledu kroz 50mm dalekozor.

Još jedna zanimljiva konjunkcija biti će u srijedu 26. veljače, također pred jutro. Oko 5h ujutro izlaze Mjesec i Venera, vrlo bizu jedan drugome. U Africi će biti čak moguće vidjeti okultaciju, no nažalost nije vidljiva iz Hrvatske. Ranoranioci neka pokušaju snimiti kakvu zanimljivu fotku.

Tko do sada nije uspio ugledati Merkura, može pokušati 31. siječnja i prvih dana veljače. Požurite sa promatranjem jer se nalazi tek desetak stupnjeva iznad horizonta pola sata nakon zalaska Sunca. Ako ćete biti u mogućnosti, pogledajte ga kroz teleskop – svakim danom mu se faza mijenja, od četvrti 31. siječnja pa do tankog srpa početkom veljače. Detaljnije o Merkuru pročitajte na stranicama Sky & Telescope.

Mjesec i Merkur na zapadnom nebu 1. veljače. Oznake prikazuju visinu iznad obzora.

Mjesec i Merkur na zapadnom nebu 1. veljače. Oznake prikazuju visinu iznad obzora.

Sjajnim zvijezdama Oriona, Blizanaca, Kočijaša i Bika pridružio se Jupiter, točno između dva blizanca. Taj dio neba dobar je za brzinsko švrljanje dalekozorom, naročito dok su temperature u minusu – tek toliko da se zadovolji žeđ za promatračkom astronomijom  😉

Izgled neba 15. veljače u 21h

Uz pomoć donje karte možete pronaći poznati trojac otvorenih skupova, M36, M37 i M38 – iako ja nikada ne uspijem zapamtiti koji je koji budući da su nekako pomiješani 🙄  zbilja su lijep prizor, svaki je malo drukčiji od drugog. Blizu Jupitera u Blizancima je još jedan otvoreni skup, M35. Nešto dalje, u zviježđu Bika je ostatak supernove M1. Ako ste uspjeli pronaći supernovu u galaksiji Messier 82, onda pogledajte kako izgleda ostatak od eksplozije masivne zvijezde u našoj galaksiji koja se mogla vidjeti usred bijela dana prije gotovo 1000 godina! Tu maglicu nazivaju “Rakovica” – naziv je ostao od skice koju je napravio William parsons 1844. godine. Iako kasnije ni sam nije mogao potvrditi sličnost sa rakom, naziv se još uvijek upotrebljava.

Otvoreni skupovi Messier 35-38

Otvoreni skupovi Messier 35-38

Astronomski događaji – prosinac 2013.

Došao je (napokon!) mjesec u kojem smo se nadali promatrati jedan spektakularni komet, no nažalost ništa od toga. ISON se raspao netom prije periheliona. Nešto je izletjelo sa druge strane Sunca, ali to definitivno nije koherentna jezgra koja bi nam priuštila vizualno impresivni performans. Na stranu sada ISON, da vidimo druge zanimljivosti koje nam nosi ovaj prosinac. 😎

Izgled neba 15 prosinca u 22:00

Prosinac je mjesec u kojem se javlja najbrojniji meteorski potok – geminidi. Na žalost, za vrijeme maksimuma ove godine smetati će pun Mjesec, što znači znatno smanjen broj meteora koji se mogu vidjeti. Ipak, nije na odmet baciti oko na noćno nebo 13. i 14. prosinca ako bude vedro. Geminidi su aktivni već od 21-22h, a budući da je vikend djeca mogu ostati kasnije budna i uživati u kojem sjajnom meteoru. Naravno, adekvatno ih obucite!

Pripremajući predavanje o kometima za redovnu skupštinu AD Kumova Slama iz Daruvara, otkrio sam da je ovih dana aktivan jedan vrlo slabašan meteorski potok, ali zato jako zanimljiv. Naime, andromedidi su ostaci kratkoperiodičnog kometa 3D/Biela, otkrivenog 1772. godine, a koji se raspao na dva dijela 1846. godine i fragmenti su zadnji puta viđeni 1852. godine. Međutim, ostaci kometa priredili su spektakl na noćnom nebu – 27.11.1872. zabilježeno je 30tak meteora svake minute! Godine 1885. show se ponovio sa čak 100 meteora u minuti! Ako vas zanimaju detalji, pročitajte opsežnu priču o andromedidima. Sada proleti tek 3 meteora u jednom satu. Daleko od toga da bi ih se isplatilo pratiti, no ako ste vani na promatranju i ugledate relativno spori meteor, provjerite dolazi li iz zviježđa Andromede – možda ste vidjeli ostatak davno raspadnutog kometa!

Umjesto ISONa, pred jutro možete vidjeti komet C/2013 R1 Lovejoy. Komet je između 4. i 5. magnitude što znači da je vidljiv golim okom sa tamnog mjesta bez svjetlosnog onečišćenja. Gibati će se od zviježđa Volara prema Herkulu – pogledajte kartu.

Komet Lovejoy pokraj galaksije M63. Snimio Damian Peach. Izvor: APOD, 2.12.2013.

Komet C/2012 X1 LINEAR je još uvijek relativno sjajan, mag. 8, a nalazi se vrlo blizu kometa Lovejoy. Bilo bi zgodno probati uhvatiti širokokutnu snimku sa oba kometa. U svakom slučaju potražite ga ako već gledate Lovejoy.

Imate li teleskop, još uvijek stignete pogledati komet 154P/Brewington (mag. 10) i novootkriveni C/2013 V3 Nevski (mag. 9.5). Ne bi bilo loše pokupati usnimiti koju fotku…

Nakon zalaska Sunca sigurno ste na zapadu primjetili sjajnu Veneru. U četvrtak, 4. prosinca i petak, pridružiti će joj se mladi Mjesec Iskoristite priliku za efektnu fotografiju gradske panorame sa šarenim bojama sumraka. Nešto kasnije, oko 21h, na nebu se pojavljuje Jupiter. Mars izlazi oko 01h, dok pred jutro (05 h) možemo ponovo vidjeti Saturn.

Venera i Mjesec, 5. studeni

Venera i Mjesec, 5. prosinac

Od 9. prosinca na nebu možemo pratiti prelete Međunarodne svemirske stanice. Neki od njih su vrlo sjajni – na linku je lokacija Zagreb, pa za točniju informaciju odaberite svoj grad na početnoj stranici Heavens Above.

Čak i ako niste astronom amater, na noćnom nebu, ali i mnogim fotografijama sigurno ste primjetili Vlašiće – kompaktni skup zvijezda kojeg ponekad zamjenjuju za zviježđe Malog medvjeda. Vlašići se zapravo nalaze u Biku, a u njihovoj “sjeni” je skup Hijade, znatno većih dimenzija na noćnom nebu. Hijade su otvoeni skup najbliži Sunčevom sustavu, na udaljenosti od 157 svjetlosnih godina. Sjajna zvijezda Aldebaran prividno se nalazi unutar Hijada, ali zapravo nije njihov dio, već se nalazi mnogo bliže, na 68 s.g.

Zviježđe Bika na karti IAU (International Astronomical Union)

Zvijezde Hijada čine zanimljiv oblik slova V. U zviježđu Bika one predstavljaju glavu sa Aldebaranom kao okom. Starost je procjenjena na 625 milijuna godina, a sve zvijezde su crveni divovi koji su život započeli kao zvijezde A-tipa (poput Siriusa ili Vege), mase 1.5 – 2 puta veće od Sunca. Uzmite u obzir da su životu na Zemlji trebale milijarde godina da evoluira, no zvijezde Hijada su već potrošile sav svoj vodik i napuhnule se u crvene divove.

Zanimljivo je da Hijade imaju sličan kemijski sastav i starost kao Perzepi (Messier 44) još jedan bliski zvjezdani skup. Osim toga, kroz svemir se kreću sličnom brzinom i u sličnom smjeru pa se smatra da su skupovi nastali u bliskom susjedstvu.

Astronomski događaji – studeni 2013.

Nakon iznimno toplog listopada sa studenim (napokon?) stižu i temperature primjerene nazivu mjeseca. Vedre noći vrlo su hladne, ali nerijetko i jako bistre. Osim toga, vrlo su duge, pa ćete se brzo smrznuti ako se adekvatno ne obučete! Čak i ako ste samo početnik promatrač kojieg je prijatelj pozvao na promatranje neće vam biti dovoljna samo jedna deblja majica i zimska jakna. Na promatranja treba obavezno ponijeti slojevitu odjeću. To znači 4-5 slojeva majica plus dvije jakne, a nipošto nemojte zanemariti ni donji dio tijela. Štrample, duge donje gaće, trenirka, skijaške i obične hlače..obucite što god imate kod kuće. Promatrate li češće razmislite o nabavci kvalitetne termo odjeće poput Lowe Alpine Polartec donjih gaća koje sam nabavio prije nekoliko godina, a koštale su kao jedan povoljniji okular.

Izgled neba 15. studenog u 22h

Prije 10-15 godina smo se u studenom veselili leonidima i velikom broju meteora, ali sada su se vratili u “normalnu”, odnosno 10-15 meteora u jednome satu. Ove godine leonidima će smetati svjetlost Mjeseca pa prosječnom promatraču neće biti interesantni. Ipak, prvi dio studenog aktivna su dva meteorska potoka – sjeverni i južni Tauridi. Iako su slabije aktivni čak i od leonida, nerijetko mogu proizvesti blješteći bolid. jedan takav već je viđen iznad Los Angelesa nekidan. Planirate li snimati noćne timelapse snimke, ovo bi bio dobar trenutak…

Tauride proizvodi komet Encke koji je trenutno na vrhuncu sjaja i može se vidjeti pred jutro u zviježđu Djevice. Komet je 7. magnitude što je lako vidljivo običnim dalekozorom. Komet Lovejoy, sličnog sjaja, nalazi se u zviježđu Raka. Imate li teleskop pokušajte uhvatiti još jedan periodički komet, 154P/Brewington, na granici Pegaza i Vodenjaka. Sa magnitudom oko 10, za njega će vam trebati teleskop od 4-6″, ovisno o kvaliteti neba. Pronađite ga nakon zalaska Sunca, tj. astronomskog sumraka, jer se nalazi dosta nisko.

Ovo je definitivno mjesec za komete jer na listi sjajnih je C/2012 X1 LINEAR o kojem sam nedavno pisao. Komet je naglo povećao sjaj i sada je između 7. i 8. magnitude u dometu dalekozora i malih teleskopa. Nalazi se u zviježđu Volara i vidljiv je pred jutro.

Je li neto brojao koliko je to kometa? 😆  Nabrojali smo četiri koja su lako dostupna amaterima sa skromnom opremom. Ah, da, fali još jedan – komet ISON! Također je vidljiv pred jutro, ali sjaj mu se drži tek oko osme magnitude, što je dosta slabo jer su predviđanja govorila da je već trebao biti vidljiv golim okom sa tamnog neba. Ako ovako nastavi, trebati će se dobro pomučiti da ga se ugleda golim okom po noći jer krajem mjeseca će biti vrlo blizu Suncu i vidljiv tek u sumrak! Informacije o ISONu pročitajte u posebnom postu.

Komete svakako valja promatrati sa lokacije što dalje od svjetlosnog onečišćenja! Repovi su im dosta tamni i jedino tako ćete moći u potpunosti uživati u pogledu. Jedna od najboljih i najdostupnijih lokacija je Petrova gora o kojoj Globus donosi opsežan tekst. 😉

Komet ISON, snimio Adam Block teleskopom promjera 32" saMount Lemmona.

Komet ISON, snimio Adam Block teleskopom promjera 32″ saMount Lemmona.

Čini se da ovaj mjesec osim kometa nema na nebu ništa zanimljivoga 😆 No dobro, nakon zalaska Sunca sigurno ćete na zapadu vidjeti Veneru, a Jupiter izviruje iznad horizonta nakon 21h. Ipak, Venera nije previše zanimljiva jer teleskopom možete vidjeti tek njenu fazu, no zato je fotogenična na pejzažima u sumrak. Jupiter, uvijek atraktivan, treba pričekati barem dva sata da se izdigne iz turbulencija blizu horizonta. Kasnije se vidi i mars, ali tako je malen pa ako uspijete vidjeti koji detalj, svakako ostavite komentar ispod ovog teksta!

Detaljniji pregled zimskog neba ostaviti ću za drugu priliku jer ovaj mjesec se zaista vrijedi posvetiti kometima. Za kraj jedan kuriozitet – iznad naših glava vrti se neobičan plamičak. To je olimpijska baklja, lansirana na Međunarodnu svemirsku postaju!