Jeste li gledali Mars? Opozicija je prošla, no ovaj mjesec Mars je prepoznatljiviji na nebu jer se u sumrak već nalazi relativno visoko iznad jugoistočnog obzora. Prividna veličina mu sa otprilike 14.5″ (lučnih sekundi) početkom svibnja pada prema 12″ na kraju mjeseca, no to je još uvijek dovoljno da se ugledaju neki detalji. Odlične snimke Marsa domaćih autora možete vidjeti na forumu zvjezdarnice, a evo i mog pokušaja:

Otprilike takve detalje možete očekivati kada pokušate gledati Mars golim okom – polarna kapa, neka tamna područja i možda oblake na rubu diska kao na fotografijama sa foruma. Detaljnije o promatranju Marsa pročitajte u tekstu za ožujak.

10. svibnja u opoziciji je Saturn. Prividna veličina njegovog diska nešto je veća od Marsa, 18.7″, no sa svojim prstenovima doima se znatno većim i spektakularnijim. Prstenovi su nagnuti pod kutem od 23° pa svakako pokušajte uočiti Cassinijevu pukotinu u sredini. Ako ju je Giovanni Cassini uspio otkriti teleskopom promjera 60mm, onda sigurno možete i vi sa svojim! Tamnu prugu najbolje ćete uočiti na rubovima gdje su prstenovi prividno najdeblji. Nemojte zanemariti niti disk planeta – iako nema spektakularnih oblaka kao na Jupiteru, vide se različite nijanse pojaseva koji su obično tamniji prema polovima. Magnitude 0.1 Saturn je u svibnju otprilike dvostruko tamniji od Marsa. Golim okom je to lako primjetiti, no meni je zanimljivo gledati teleskopom i vidjeti kako je prividno veći planet tamniji od onog koji je manji, ali zato bliži Zemlji.

Na zapadnom obzoru u sumrak se još uvijek vidi Jupiter. Zalazi sve ranije pa iskoristite priliku da prvo njega pogledate dok se još nije utopio u zračnim turbulencijama blizu obzora. Krajem mjeseca zalazi već oko ponoći.

Merkur 25. svibnja postiže najveću elongaciju (prividnu udaljenost) od Sunca, 22.7°, što je najpovoljnija prilika da ga ove godine ugledate navečer. Zalazi već u 22:30 pa ga počnite tražiti nešto prije početka nautičkog sumraka koji počinje u 21:56. Važno je da imate čist pogled na zapadni obzor.

Kad sam već nabrojao sve važnije planete onda ću spomenuti i Veneru. Izlazi tek oko 4 ujutro no dovoljno je sjajna da se vidi sve do pred sam izlazak Sunca pa ako oko 5 ili 5:30h idete na posao, započnite dan sa pogledom na susjedni planet 🙂

U srijedu 7. svibnja je maksimum meteorskog potoka eta akvarida. Iako je ZHR 55 meteora u jednom satu, zviježđe Vodenjaka nalazi se vrlo nisko za nas na sjevernoj hemisferi pa možemo očekivati tek desetak meteora u jednom satu pred jutro 6., 7. i 8. svibnja. Kao i za sve meteorske potoke, eta akvaride možete vidjeti kako jure svuda po nebu, bez obzira što je njihov izvor približno kod zvijezde eta Vodenjaka. Iskreno, ja Vodenjaka ne znam niti prepoznati na nebu 😆

Međutim, datum koji treba zabilježiti u kalendaru je noć 23./24. svibnja. Naime, tada Zemlja prolazi vrlo blizu putanji kometa 209P LINEAR. Otkriven tek 2004. godine, ovo je maleni periodički komet, no izračunata je mogućnost velikog broja meteora koji će prividno dolaziti iz zviježđa Žirafe (Camelopardalis), još jednog zviježđa koje samo zadrti astronomi amateri mogu odmah prepoznati 😆

Zviježđe Žirafe nalazi se blizu Sjevernjače pa smo dobro pozicionirani da uživamo u spektaklu. Na žalost, za maksimum žirafoida biti će favorizirani sjevernoameričani koji bi mogli vidjeti 100-400 meteora u jednom satu, a po nekim procjenama čak i više. Pred jutro će smetati svjetlost Mjeseca, no isplati se probdjeti noć u očekivanju spektakla, tim više jer se radi o noći s petka na subotu.

Sam komet dostiže tek 11. magnitudu pa će jedva biti vidljiv i u najvećim amaterskim teleskopima. U svakom slučaju, izađite pod tamno nebo, izvalite se u vreću za spavanje i uživajte u spektaklu!

Iskreno, mene već hvata kriza jer jaaako dugo nisam bio sa teleskopom pod zvijezdama 😥 Nije bilo puno vedrog vremena, a kad su se oblaci razmaknuli uvijek nešto iskrsne i ne mogu guštati kako bih htio… Nadam se da će mi ovaj mjesec dati prilike za malo astronomije 🙂 a vi ako imate kakvu zgodnu fotku, slobodno mi ju pošaljite! Također, nemojte se ustručavati postaviti pitanje u komentarima :paint:

Ovaj mjesec se treba početi pripremati za dolazeću opoziciju Marsa. Prividna veličina Marsa raste sa 10″ (lučnih sekundi) početkom mjeseca na 14.5″ do kraja ožujka, što je praktično teško razlikovati od 15.2″ koliko će biti za vrijeme opozicije 8. travnja pa treba iskoristiti vedro nebo ako ga bude.

15″ se možda ne čini velikim promjerom, no pokušajte usporediti promjer sa obližnjim Saturnom kojemu će u isto vrijeme disk biti veličine 18″. Radan iz Skopskog astronomskog društva mi javlja da se već vidi polarna kapa. Osim nje, možda ćete ugledati neka tamna područja. Za identifikaciju naziva pogledajte kartu:

Ipak kroz teleskop nemojte očekivati ovakve detalje. Pokušajte identificirati Sytris Major, a lako ćete uočiti i područje oko Chryse. Površina Marsa je vrlo slabog kontrasta. Ponekad se mogu vidjeti oblaci na rubu diska kao tanko svjetlije područje. Pomaže ako imate teleskop veći od 6″ i oboružate se strpljenjem. Dajte si vremena prilikom promatranja, “trenirajte” oko da ugleda slabe razlike u kontrastu. Pokušajte provesti barem 5-10 minuta za okularom – Mars je ipak jedini terestrički planet u Sunčevom sustavu kojem možete vidjeti detalje na površini, zamišljati kako bi bilo njome hodati, prisjetiti se fotografija koje su poslali roveri…

Osim Marsa i Saturna nakon ponoći, možemo uživati u pogledu na veličanstveni Jupiter koji se smjestio posred zviježđa Blizanaca, “lijevo gore” iznad Oriona. iako je prošao opoziciju, njegov promjer je još uvijek više nego dvostruko veći od Marsa – 42″ do 38″ na kraju mjeseca.

Pred jutro 21. ožujka Mjesec će biti u konjunkciji sa Saturnom. Ako imate sreće da se tada nalazite u Južnoafričkoj republici moći ćete vidjeti okultaciju, no mi ćemo se zadovoljiti vrlo bliskom konjunkcijom. 😉

22. ožujka Venera je u najvećoj jutarnjoj elongaciji od Sunca pa će pozdravljati ranoranioce (i sretnike!) koji idu na posao.

Zanimljivo je da ovaj mjesec ima dva mlada Mjeseca (mlađka? 😆 prvog i tridesetog ožujka) što se naziva “Black Moon” iliti crni Mjesec, za razliku od “plavog”, drugog punog Mjeseca u kalendarskom mjesecu.

Od kometa se pred jutro isplati potražiti C/2012 X1 LINEAR, magnitude 8, a i C/2013 R1 Lovejoy se još drži na magnitudi 9.

Ožujak je astronomima amaterima poznat po jednoj posebnoj manifestaciji – Messierovom maratonu. Kraj ožujka (nekad i početak travnja) idealna je prilika da se ugledaju gotovo svi objekti iz Messierovog kataloga u jednoj noći. U Hrvatskoj se Messierov maraton tradicionalno održava u Višnjanu, odnosno promatranje je pokraj opservatorija Tičan. Ove godine to će biti u subotu 29. ožujka uz bogat program sa predavanjima i druženjem u opservatoriju. Ovo je jubilarni dvadeseti (!) maraton i odlična prilika da mladi astronomi zabilježe svoje ime u povijesti ovog događaja.

Vijest mjeseca svakako je supernova u galaksiji M82, o kojoj sam pisao zaseban tekst, pa ako imate teleskop svakako ju pogledajte jer je jedna od najsjajnijih u zadnjih 100 godina. Na žalost, vremenske prilike nam trenutno nisu povoljne za promatranje, ali nadam se da će se do kraja mjeseca pokazati neka rupa u oblacima.

Konjunkcije su uvijek atraktivne za promatranje. U četvrtak, 6. veljače u jutarnjim satima moći ćemo vidjeti jednu doista neobičnu konjunkciju – kometi C/2013 R1 Lovejoy i C/2012 X1 LINEAR biti će međusobno udaljeni tek oko dva stupnja! Lovejoy je najsjajniji, oko 6. magnitude i lako se moože vidjeti dalekozorom. Sjaj LINEARa je 9. magnitude pa će za njega biti potreban manji teleskop.

Kometi se nlaze u zviježđu Zmijonosca. Izlaze iznad horizonta točno na istoku, no tek oko 3 sata ujutro. Da bi se prizor ljepše vidio treba pričekati barem do 4 ili 5 h ujutro kada će biti više na nebu. Mjesec je u fazi prve četvrti te zalazi oko ponoći pa neće smetati u pogledu na komete.

Još jedna zanimljiva konjunkcija biti će u srijedu 26. veljače, također pred jutro. Oko 5h ujutro izlaze Mjesec i Venera, vrlo bizu jedan drugome. U Africi će biti čak moguće vidjeti okultaciju, no nažalost nije vidljiva iz Hrvatske. Ranoranioci neka pokušaju snimiti kakvu zanimljivu fotku.

Tko do sada nije uspio ugledati Merkura, može pokušati 31. siječnja i prvih dana veljače. Požurite sa promatranjem jer se nalazi tek desetak stupnjeva iznad horizonta pola sata nakon zalaska Sunca. Ako ćete biti u mogućnosti, pogledajte ga kroz teleskop – svakim danom mu se faza mijenja, od četvrti 31. siječnja pa do tankog srpa početkom veljače. Detaljnije o Merkuru pročitajte na stranicama Sky & Telescope.

Sjajnim zvijezdama Oriona, Blizanaca, Kočijaša i Bika pridružio se Jupiter, točno između dva blizanca. Taj dio neba dobar je za brzinsko švrljanje dalekozorom, naročito dok su temperature u minusu – tek toliko da se zadovolji žeđ za promatračkom astronomijom  😉

Uz pomoć donje karte možete pronaći poznati trojac otvorenih skupova, M36, M37 i M38 – iako ja nikada ne uspijem zapamtiti koji je koji budući da su nekako pomiješani 🙄  zbilja su lijep prizor, svaki je malo drukčiji od drugog. Blizu Jupitera u Blizancima je još jedan otvoreni skup, M35. Nešto dalje, u zviježđu Bika je ostatak supernove M1. Ako ste uspjeli pronaći supernovu u galaksiji Messier 82, onda pogledajte kako izgleda ostatak od eksplozije masivne zvijezde u našoj galaksiji koja se mogla vidjeti usred bijela dana prije gotovo 1000 godina! Tu maglicu nazivaju “Rakovica” – naziv je ostao od skice koju je napravio William parsons 1844. godine. Iako kasnije ni sam nije mogao potvrditi sličnost sa rakom, naziv se još uvijek upotrebljava.