Perzeidi i sv. Lovro

Star party promatranja perzeida sa Petrove gore, 2015.
Star party promatranja perzeida sa Petrove gore, 2015.

Meteorski potok perzeida najpoznatiji je javnosti jer je aktivan za toplih ljetnih mjeseci kada su mnogi na moru, planinama i općenito na zasluženom godišnjem odmoru te imaju vremena uživati u toplim ljetnim noćima. Izvor meteora je periodični komet Swift-Tuttle koji u svojoj 133-godišnjoj putanji oko Sunca za sobom ostavlja trag prašine. Planet Zemlja presijeca taj trag u kolovozu i tako nastaje meteorski potok. Naziv “perzeidi” odnosi se na prividan izvor meteora koji se u ovom slučaju nalazi u zviježđu Perzej. Meteori se mogu pojaviti blo gdje na nebu, no ako u mislima produžite trag meteora unazad, vidjeti ćete da dolaze iz iste točke na nebu – radijanta.

Maksimum obično pada u noći 12. ili 13. kolovoza i moguće je vidjeti oko 60 meteora u jednom satu. Nemojte da vas zbune veće vrijednosti ZHR-a (zenithal hourly rate) jer se one odnose na idealne uvjete, odnosno koliko bi se meteora vidjeli da je radijant (točka iz koje prividno dolaze meteori) u zenitu (najvišoj točki na nebu, direktno iznad glave) i to na vrlo tamnom nebu bez svjetlosnog onečišćenja i mjesečeve svjetlosti To znači da će za vrijeme maksimuma od 100 ZHR vidjeti 20-50 meteora u jednom satu, ovisno o vašoj lokaciji. Za promatranje perzeida treba pričekati do 23h, a sve više će ih biti vidljivo u jutarnjim satima.

Perzej_slova_radijant
Zviježđe Perzeja. Foto: Boris Štromar.

Da biste vidjeli čim više meteora, obavezno se udaljite od gradskog svjetlosnog onečišćenja. Svjetlost Mjeseca također može “pokvariti” maksimum perzeida pa budu vidljivi samo najsjajniji meteori. No sjajni perzeidi su uvijek spektakularni jer u atmosferu ulijeću brzinama od oko 60 km/s te ponekad za sobom ostavljaju trag vidljiv nekoliko sekundi nakon što se meteor ugasi. Perzeide nemojte tražiti u smjeru radijanta – tamo će ih biti najmanje i tragovi će biti kratki budući da iz tog smjera idu ravno prema promatraču. Zato gledajte u nekom drugom smjeru, po mogućnosti dalje od Mjeseca koji će vas zaslijepiti ako se nalazi na nebu. Nebo je obično najtamnije u zenitu pa se udobno smjestite u ležaljku ili vreću za spavanje i uživajte. Ne zaboravite da noći i ljeti mogu biti hladne, naročito kada mirujete.

Perzeid snimljen sa Petrove Gore, 2012. g.
Perzeid snimljen sa Petrove Gore, 2012. g.

Perzeidi se u kršćanskom svijetu predstavljaju kao goruće “suze sv. Lovre“, mučenika koji je spaljen 258. godine. Perzeidi su prvi puta zabilježeni u kineskim spisima još 36. godine, što je više od 200 g. prije Lovre (izvor). Radi se o tome da se u Italiji dan sv. Lovre obilježavao festivalima za vrijeme kojih su ljudi primjećivali “zvijezde padalice” i od toga stvorili legendu.

Istraživajući po internetu naišao sam na zanimljivost koja je najvjerojatnije izvor “mita”  o famoznim suzama. Giovanni Pascolli, poznati talijanski pjesnik 19. stoljeća opjevao je smrt svoga oca kojeg su ubili baš na noć sv. Lovre:

San Lorenzo, io lo so perché tanto
di stelle per l’aria tranquilla
arde e cade, perché si gran pianto
nel concavo cielo sfavilla…

Meteore uspoređuje sa suzama koje padaju s neba, a podsjećaju ga na dan ubojstva njegovog oca (tj. (10.8., dan sv. Lovre). U Italiji je vrijeme perzeida padalo na “noć sv. Lovre”, a suze su se u izraz uvukle kasnije. Budući da izraz zvuči nekako romantično, vrlo brzo se pojam raširio i stvorio dojam da u jeziku postoji od davnina. Međutim, u priči o sv. Lovri nema ni spomena o suzama. Prema legendi spržili su ga na rešetki te je nakon nekog vremena navodno rekao “gotov sam s ove strane, okrenite me na drugu”. Znanstveno priznata činjenica je da mu je jednostavno – odrubljena glava.

Astronomske pojave ipak treba ostaviti u domeni astronomije jer sa nadnaravnim i vjerskim pojavama nikada nisu bile povezane.

Radijant perzeida (2016.) snimljen ultra širokokutnim objektivom.

Messier 42, maglica u Orionu

Nakon dugo vremena uspio sam složiti snimku M42 koju sam napravio prošle zime. Iako je relativno malo ekspozicija, rezultat je prilično dobar, iako malo šumovit.

Snimka je kombinaija 5x5min ekspozicija kroz LRGB filtere plus još 3x15min kroz h-alpha i 7x1min kroz RGB filtere za središnji dio. Teleskop je moj ljubimac Pentax 105 SDP i CCD kamera SBIG STL-11000. Nažalost imao sam problema sa praćenjem pa sam neke snimke morao izbaciti. Definitivno fali još h-alpha ekspozicija. Nevjerojatno puno detalja je u ovom predjelu, ali je isto tako izazov sve to obraditi i posložiti u rezultat koji neće izgledati previše nabrijano ili umjetno. Zato sam ostavio središnji dio da bude sjajan kao bi izgledao koliko toliko prirodno. Na ovoj maloj fotki za web se to ne vidi, ali na 100% cropu se primjećuju detalji:

Cijelo područje je prepuno prekrasnih detalja koje je zaista potrebno proučavati na 100% veličini. Evo još dva cropa:

 

SMS AstroAlert

Možda ste primjetili na desnom stupcu jednu novost na mojim web stranicama – SMS AstroAlert opciju. Ta opcija je tek u eksperimentalnoj fazi i trenutno vrijedi samo za T-Mobile korisnike (dok ne skužim kako radi za VIP). Jendostavno upišite vaše ime i broj telefona u obliku 385XXxxxxxxx (XX = 98 ili u budućnosti 91; xxxxxxx broj telefona), iz menija odaberite svoju mrežu i dobiti ćete poruku sa šifrom koju morate potvrditi upisom na istom formularu na mojim stranicama. T-Mobile korisnici moraju imati uključenu opciju SMSM@il (upute pogledajte na linku). T-Mobile kaže: “Svaka SMS poruka koju pošaljete naplaćuje se po službenom cjeniku.” i “Slanje e-mail poruka na Simpa broj kao SMS nije moguće.” Simpa korisnicima preporučam da probaju, ali je moguće da AstroAlert njima neće raditi 🙁

Pokušajte se pretplatiti, pa ću probati poslati neku test poruku da vidim da li je sve (meni je poruka uredno došla kao SMS). Ukoliko ima kakvih pitanja možete ih ostaviti u komentaru ispod ovog posta da svi mogu pročitati.

Obavijest: Tele 2 služba za korisnike kaže da nije moguće slati e-mail direktno na SMS, dakle SMS AstroAlert nažalost nije dostupan za Tele 2 korisnike 🙁

Endeavour od papira

Evo napokon sam ga završio! Model Space Shuttlea Endeavour skinuo sam sa web stranica AXM paper scale models i odlučio se napraviti Endeavoura zajedno sa boosterima i tankom. Zaista nije bilo lako sve to složiti kako treba i napravio sam neke greške, ali na kraju model izgleda prilično impresivno, naročito ako se uzme u obzir da je napravljen u potpunosti od papira! Koristio sam 25og mat premazni papir pa model izgleda puno bolje nego što bi to bio na običnom nepremaznom papiru.

Sljedeći moj projekt je raketa Soyuz u omjeru 1:48, zaista težak model za napraviti, ali rezultat bi trebao biti izniman, no ne garantiram da ćete vidjeti završenu verziju 😉

Modeli svemirskih letjelica od papira

Ako ste zaljubljenici astronautike i modelarstva dobro je znati da se na webu može naći puno modela svemirskih sondi, raketa, itd. koje je moguće samostalno izraditi –  od papira! I to potpuno besplatno! Mnogi modeli su zaista kvalitetni i ne biste vjerovali što se sve može napraviti od “običnog” papira. Osim za vlastitu izradu, odlični su i kao maštovit poklon za djecu i mlade.

Pogledajte kako izgleda model sonde Deep Impact kojeg sam samostalno dovršio:

Model je u omjeru 1:22, a isprintao sam ga u digitalnoj tiskari na 250g premaznom mat papiru. Model možete isprintati napraviti i kod kuće, tisak na digitalnom tiskarskom stroju je kvalitetniji, a premazni papiri čvršći od onih za obične printere. Konkretno, ovaj model na dva A3 arka bi vas u digitalnoj tiskari koštao otprilike 20kn ili manje. Model zaista izgleda atraktivno sa velikim solarnim panelom, dva teleskopa i sondom (“bubanj” sa desne strane) koja je odvojiva od matične letjelice! Za izradu mi je trebalo cca 8 sati rada, a PDF možete skinuti sa službenih stranica Deep Impact sonde.

Za izradu jednog ovakvog modela potrebno vam je samo par osnovnih alata – skalpel, škare, ravnalo i ljepilo. Ljepilo može biti neko za papir ili univerzalno. Linije dijelova koje treba savinuti možete lagano zarezati skalpelom ili preko toga prijeći kemijskom olovkom kako bi se papir pritisnuo i na tom dijelu savinuo. Za precizno rezanje ravnih rubova svakako koristite skalpel i ravnalo. Obavezno koristite neku podlogu za rezanje kako ne bi ukućanima izrezbarili kuhinjski stol 😉 Korisno je imati pri ruci čačkalicu za nanošenje ljepila na sitne dijelove (vjerujte, biti će ih puno!). Model isprintajte na papir težine 200-250 g.

Uz malo googlanja naći ćete pregršt modela za izradu. Za početnike i za vježbu preciznosti preporučam jednostavan model sonde NEAR koji izgleda efektno, a može se brzo napraviti. Postoji preko nekoliko “službenih” modela koje nudi NASA na svojim web stranicama. Za napredne, AXM paper scale models nudi potpuno besplatno hrpetinu vrlo detaljnih modela Space Shuttlea. Moguće je izraditi točne verzije svih dosadašnjih misija Space Shuttlea, zajedno sa teretom kojeg su nosili u orbitu! I ne samo to, ako ste nadobudni možete napraviti i cijelu mobilnu lansirnu rampu! I ne samo to, od papira možete napraviti kompletnu Međunarodnu svemirsku stanicu!

Evo još jedan moj primjer, Shuttle Endevour sa AXM paper models stranice:

Endeavour_1Endeavour_2

Ima još mnogo web stranica gdje možete naći razne modele. Preporučam da krenete od The Lower Hudson Valley Paper Model E-Gift Shopa gdje ćete naći uputstva i fotografije hrpetine različitih svemirskih letjelica i raketa. Ovdje možete naći jednostavniji model Space Shuttlea, pa čak i Saturn V sa lansirnom rampom.

Ako ste napravili kakav model, slobodno ostavite komentar ispod ovog posta sa linkom na fotografiju da svi mogu vidjeti kako to izgleda! Zaista bi volio čuti iskustva drugih u izgradnji modela. Moram priznati da je izrada modela od papira pomalo zarazna – kolega s posla je već napravio jedan Shuttle (doduše jednostavniji od ovih gore navedenih) i upravo izrađuje Saturn V sa lansirnom rampom!

Sunce s Istrakona

I ove godine sam bio na Istrakonu u Pazinu, opet sa teleskopom, ali ovaj puta po danu. Naime po noći nije bilo niti Mjeseca niti planeta, a iz grada (bilo kojeg) gledati maglice baš i nije neka sreća…zato sam se odlučio posjetiteljima Istrakona pokazati kako izgleda Sunce kroz filter.

Prvo sam namjeravao ponijeti svog Pentaxa sa Thousand Oaks filterom, no onda se Vid ponudio posuditi Lunt h-alpha filter za Sunce što sam spremno prihvatio 😀 Teleskop sam postavio ispred spomen doma u subotu 26.3. oko 13h. Zbog puno posjetitelja, ali i zbog vlastitog gušta, promatranje Sunca je trajalo sve do 16:30 kada je došao Korado koji je imao predavanje u 17h.

Ovo mi je bilo pvi puta da gledam kroz Lunt filter. Promjer filtera je 50mm, a propusnost 0.75 A što je znatno bolje od  Coronado PSTa kroz koji sam par puta bacio pogled sa Letenke. Oštrina i količina detalja su fantastični! Nažalost mogao sam dobiti fokus samo sa Vidovim Meade okularom koji je davao relativno maleno povećanje, ali to je bilo i više nego dovoljno za uživanciju u detaljima. Sunce je imaloo jednu veliku grupu pjega oko koje su se povijale mnoge fakule i tamne pruge. Tamnih fleka bilo je i na drugim područjima Sunca – da su na rubu vidjele bi se kao protuberance. Samih protuberanci i nije bilo previše, ali se u ovih par sati moglo vidjeti kako se mijenjaju. Osim toga, pred kraj promatranja pojavila se jedna velika i tanka koje prije nije bilo! I to u svega 5-10 minuta! Također sam kod velike grupe pjega uspio uočiti na trenutak izrazito svijetlu liniju oblika potkove koja je ubrzo izblijedila.

Zaista je bilo nevjerojatno vidjeti Sunce uživo” u akciji”! Mnogi posjetitelji bili su fascinirani pogledom. Iako bi isprve bili razočarani, nakon pola minute kad im se oko naviknulo na detalje nije se jednom moglo čuti “wooow ovo je super!” 🙂

Puno hvala Vidu na filteru i teleskopu (65mm Astrotech refraktor je straaašno slatki!), a naravno i mojoj dragoj Mary koja se brinula da ne izgorim od sunčeve svjetlosti, a bome i da ne dehidriram 😉