Fotografiranje meteora

Meteori, zvijezde padalice, vrlo su specifičan nebeski spektakl – na inače prividno statičnom nebu javljaju se kratki, ponekad vrlo sjajni i dugački bljeskovi uzrokovani izgaranjem sitnih zrnaca visoko u zemljinoj atmosferi (30 – 80 km visine). Mogu se vidjeti svake noći no od posebnog interesa su noći zvijezda padalica poput popularnih “suza sv. Lovre” (pročitajte kako su dobili baš taj naziv ) u kolovozu ili malo manje popularnih, ali bogatijih geminida u prosincu.

Postavke fotoaparata:

  • Manual (M) mod (uključujući balans bijelog i fokus)
  • širokokutni objektiv
  • isključen autofokus (ručno izoštravanje)
  • maksimalan otvor objektiva
  • visoke ISO vrijednosti (1600 ili više)

Zahtjevi za fotografiranje meteora drukčiji su od klasične astrofotografije. Bljesak meteora vrlo je kratkotrajan tako da produljivanje ekspozicije neće pomoći. Naravno, potrebno je fotoaparat postaviti na čvrsti stativ, ali najvažniji zahtjevi su svjetlosno jaki objektiv (što manji f-broj) i visoka ISO osjetljivost. Zoom objektivi su u ovom slučaju nepoželjni jer samo oni najskuplji su brži od f/3.5. Računajte da objektiv sa f/2 otvorom prima 4x više svjetlosti od f/4 objektiva! ISO osjetljivost ovisi o vrsti fotoaparata – neka bude najveća moguća na kojoj možete tolerirati digitalni šum. Uzmite u obzir da je digitalni šum izraženiji na višim temperaturama okoline, pa ćete zimi možda moći koristiti veće ISO vrijednosti. Bez obzira na sve, ne bi preporučio ISO veći od 3200.

Sjajni perzeid, 2016. - Fujifilm X70, 28mm, f/2.8, ISO 3200, 30s.
Sjajan perzeid, 2016. – Fujifilm X70, 28mm, f/2.8, ISO 3200, 30s.

Što se tiče vremena eksponiranja, dovoljne su ekspozicije do 30 sekundi. Meteori ionako zabljesnu u djeliću sekunde, a duljim ekspozicijama samo ćete povećati digitalni šum. Dobro je imati programabilni okidač (ili takvu opciju u fotoaparatu) te postaviti uzastopno okidanje fotografija. Kasnije te fotografije možete kombinirati u fotografiju tragova zvijezda s meteorima ili timelapse video.

Meteori ostavljaju vrlo dugačke tragove pa treba koristiti širokokutne objektive, otprilike do ekvivalenta od 50mm kako bi imali što više šanse da meteor prođe kroz vidno polje. Računajte da će s većim žarišnim duljinama trebati raditi kraće ekspozicije, u protivnom će se vidjeti pomak zvijezda. Fotografirate li meteorski potok, najviše šanse da uhvatite meteor imate na udaljenosti od otprilike 90° od radijanta. Odlučite li se snimati radijant imati ćete manje šanse snimiti meteor, ali ako ih uhvatite nekoliko, makar i slabijih, biti će odlično vidjeti kako prividno dolaze iz jedne točke na nebu. Odaberite noć kada je maksimum aktivnosti te po mogućnosti kada ne smeta svjetlost Mjeseca.

Golim okom na tamnom nebu možda ćete vidjeti velik broj meteora, no samo oni najsjajniji ostaviti će trag na fotoaparatu. Budite uporni jer jedan spektakularan meteor biti će dovoljan da se isplati cijelonoćno smrzavanje pod vedrim nebom. Odaberite kadar u kojem će biti dio zemaljskog pejzaža kako bi fotografija bila zanimljiva – planine, ruševine, seosko imanje…obiđite lokacije po danu prije samog pokušaja fotografiranja meteora. Jednom kada se odlučite za najbolji kadar najbolje je da ga ne mijenjate – meteori mogu zabljesnuti bilo gdje na nebu, bez obzira što se vama čini da prolaze tik izvan vidnog polja fotoaparata. Zbog toga je važno imati širokokutni objektiv, tako da se snima čim veći dio neba.

Perzeidi 2018. s Petrove gore.

Gornja fotografija snimljena je širokokutnim objektivom uz ekspozicije od 30 sekundi i ISO 3200. Kombinirana je jedna fotografija zvjezdanog neba sa mnoštvom ostalih fotografija gdje se vidi hodanje posjetitelja star partya i zasebno svaki od snimljenih meteora. Budući da su se tijekom snimanja zvijezde dosta pomaknule (efekt rotacije Zemlje), pojedine fotografije na kojima se pojavljuju meteori naknadno su rotirane kako bi se poklopile sa pozicijom zvijezda na fotografiji zvijezda koju sam odabrao negdje sa sredine snimanja. Zvjezdano nebo u pozadini je kombinacija nekoliko uzastopnih snimki u programu Sequator. Meteori su nakon rotacije dodani svaki u posebnom layeru u Photoshopu. Bez rotacije u obradi bi fotografija izgledala pomalo kaotično, i gubi se efekt pojave meteora iz radijanta:

Za ostale savjete pročitajte tekst o jednostavnoj fotografiji gdje je sve detaljno objašnjeno. Ukratko, sve postavke moraju biti ručno podešene, od izoštravanja pa do balansa bijele boje. Razmislite o snimanju timelapse videa, naročito ako imate jako širokokutni objektiv – na ubrzanoj snimci meteori će djelovati još brojniji.

Sunce u h-alpha spektru

Koliko god da je ovih dana vani toplo, rijetko se pogodi da bude zbilja vedro po danu. Naime, nedavno sam svoj stari Intes teleskop mijenjao za specijalizirani teleskop za promatranje Sunca – Lunt 60. Promjer objektiva je 60mm što se možda čini malo, no dosta je više od popularnog Coronado PST-a koji ima 40mm. Važnija je propusnost filtera – 0.7 Å. To znači da će se vidjeti odlični detalji na površini Sunca, a također i protuberance koje vire sa ruba.

Jučer (16.1.2014.) oblaci su se razmaknuli pa sam ugrabio priliku za promatranje i fotkanje. Moj jedini pokušaj prije toga bio je sa Nikonom D600, a ovaj puta sam fotkao sa D5100. Modificiran je te ima znatno veću propusnost u h-alpha dijelu spektra. Zbog toga mogu koristiti manju ISO osjetljivost i kraće ekspozicije. Osim toga, D5100 puno je lakši od D600 te ima praktični pomični ekran.

Sunce, 16.1.2014.Kod fotografiranja Sunca u h-alpha spektru potrebno je posebno kombinirati snimku površine Sunca i rubova (protuberanci) jer je sunčev disk znatno sjajniji. U obradi sam koristio samo crveni kanal jer h-alpha spektar je u tom dijelu spektra na 656nm. Boja je dodana naknadno, prema uputama Kevina Lewisa.

Vizualno, Sunce je izgledalo odlično! Vidjeli su se svi detalji kao na fotografiji, samo je slika (naravno) izrazito crvena. Naročito impresivna bila je protuberanca desno dolje koja je formirala ogroman luk – na žalost intenzitet joj se smanjio kada sam počeo fotografirati. Teleskop sam postavio na Cmroku. Nije bilo puno šetača, no dvojica prisutnih su rado pogledali kroz teleskop i prizor im se jako svidio.

Nadam se uskoro ponoviti pothvat uz još bolje rezultate 😎

Venera i Mjesec

U četvrtak, 5.12. odlučio sam ufotkati konjunkciju Mjeseca i Venere. Iako se nisu nalazili jako blizu, učinilo mi se zgodno snimiti ih nad gradskom vizurom  Zagreba u sumrak. Sjetio sam se da bi mogao otići na zagrebački neboder na glavnom trgu gdje se nedavno nakon dugo vremena preuredio i ponovno otvorio vidikovac. Samnom je bila kćer Una i znao sam da bi joj to bilo puno zabavnije nego da se penjemo po nekim brdima 😆

Na 16. kat nebodera popeli smo se već oko 17h. Vidikovac je prekrasno uređen, središnji dio je zatvoren i ugodno uređen kao kafić/restoran sa prostorom za svirke iz kojeg se izlazi na ograđenu terasu/vidikovac. Rešetke su dosta gusto postavljene pa nisam mogao koristiti stativ jer bi se vidjele šipke u kadru, što je nezgodno kada se moraju snimati dulje ekspozicije. Srećom aparat se može nasloniti na rešetke pa sam ga uspio nekako podbočiti da se ne miče. Ipak treba provjeravati fotke i skroz zumirati sliku jer je i najmanji pomak dovoljan da slika bude neupotrebljiva.

Koristio sam zoom objektiv uglavnom na 24mm žarišnoj, u par kadrova tek malo više. Ekspozicije su bile od 1/2 s do 1/8 s, a blendu sam zatvorio na f/4 radi oštrine. Da bi bolje “uglavio” aparat neki kadrovi su snimljeni nakošeni. Izrez sam kasnije popravio u Photoshopu. Evo rezultata:

Mjesec i Venera nad Zagrebom, 5.12.2013. Nikon D600, 24mm, f/4, 1/4s, ISO 800
Mjesec i Venera nad Zagrebom, 5.12.2013. Nikon D600, 24mm, f/4, 1/4s, ISO 800

MjesecVenera_20131205_008Pogled sa nebodera u sumrak je prekrasan, preporučam svima koji nisu bili da se popnu sada kad noć rano pada. Nakon toga uživajte u čaši kuhanog vina i odigrajte partiju “čovječe ne ljuti se” kao što smo npravili Una i ja sa našim frendom 😉 Upad se plaća 15kn, ali stvarno se isplati, bez obzira na astronomiju.

Mjesec i Venera nad Zagrebom, HDR verzija
Mjesec i Venera nad Zagrebom, HDR verzija

 

Astrofotke sa Tičana

U organizaciji zvjezdarnice Višnjan, 6. travnja organiziran je deveti Messierov maraton sa livade ispred opservatorija Tičan. Nisam se natjecao, već sam iskoristio priliku okinuti poneku fotku za nove timelapse snimke. Koristio sam Nikon D600, zoom objektiv na širokokutnih 24mm, f/4 i ekspozicije do 10 sekundi kako zvijezde ne bi ostavljale prevelike tragove.

Evo snimke Oriona uz svjetlosno onečišćenje koje osvjetljava oblake, što je ispalo dosta efektno:

Orion - TičanKako se ispred zvjezdarnice stalno šetalo sa lampicama, iskoristio sam priliku da snimim ljude dok svjetle sa crvenim lampicama i stoje ispred ulaza. Na sljedećoj fotografiji kombinirao sam 4 uzastopne snimke u Photoshopu koristeći ih kao zasebne layere sa “lighten” modom blendinga. Da je samo ostalo na tome, rezultat bi bio ovakav:

Tican-originalNije loše, ali kako su se ljudi micali i svijetlili na nekim dijelovima im je to osvjetljenje zbog “lighten” opcije prešlo preko tijela. Ljudi zbog gibanja na duljim ekspozicijama ionako izgledaju kao duhovi, međutim ovdje ima i nezgodnih efekata – osobi ispred drveta kao da fali pola glave…zato sam se odlučio na nekim dijelovima koristiti maske kako bi se blokirao efekt prelaženja svjetlosti preko nekih osoba. Usput sam u obradi malo promijenio izrez (crop) te elektivno obradio posebno nebo, a posebno “zemaljski” dio:

TičanTrebao sam malo pažljivije obrađivati jer se čini da je možda malo prevelika razlika u boji između neba na horizontu i onoga oko kupole, ali kako sam obrađivao sve zajedno tako se “obradilo” i crvenkasto svjetlosno onečišćenje uz horizont. Sve u svemu, zadovoljan sam, a vi slobodno ostavite komentar :paint:

PANSTARRS sa Jaruna

Ovoga puta je ipak bila treća sreća! Nakon neuspjelog pokušaja sa Medvednice u ponedjeljak i Jaruna u petak, vremenska prognoza je bila povoljna za subotu. Ponovno smo se okupili na nasipu na Jarunu i nekih 45min nakon zalaska Sunca uspjeli uhvatiti komet PANSTARRS! Detaljni izvještaj pročitajte na web stranicama AD Beskraj, a ovdje evo jedne fotografije kometa koju sam snimio sa Nikonom D600 i 300mm objektivom. Ekspozicija je bila 1s, blenda zatvorena na f/5.6, ISO 800:

PANSTARRS, 16.3.2013.

Napravio sam također i timelapse video kako komet zalazi među oblake. Nažalost balans bijelog sam ostavio na automatskom podešavanju pa video malo treperi jer se aparat zbunio zbog promjena u osvjetljenju tijekom snimanja. Biti će bolje drugi puta  😉

PANSTARRS i kapelica sv. Jakoba

Jučer sam sa malobrojnom ADI ekipom išao na Medvednicu kod kapelice sv. Jakoba pokušati vidjeti i snimiti komet PANSTARRS. Usprkos prognozi veći dio neba je bio bez oblaka, ali kad smo stigli do kapelice vidjeli smo oblake točno na zapadu u smjeru gdje bi se trebao nalaziti komet. Usprkos intenzivnom traganju u razdoblju od 18h do 19h, nismo ga uspjeli pronaći niti dalekozorom niti na fotografijama. Budući da ga je Vedran uspio snimiti iz Vukovine, čini se da je iz naše perspektive bio direktno iza oblaka.

Kapelica sv. jakoba je vrlo fotogenična, pa smo iskoristili bistro vedro nebo kako bi okinuli par fotogeničnih snimki kapelice sa zvijezdama na još ne potpuno tamnom noćnom nebu:

Kapelica sv. Jakoba i SiriusNa gornjoj fotki sam kombinirao dvije ekspozicije. Jedna je kratka od 8 sekundi da se dobije tamno nebo i zvijezde bez tragova, a druga je od 30 sekundi kako bi se vidjeli neki detalji na kapelici i drveću. Sličnu fotku je napravio i Vid sa širokokutnim objektivom i svojim novim OM-D fotićem, a Aleksandar je također fotkao iz blizine kapelice. Nismo dugo ostali jer je bilo jako hladno. Bez obzira što nismo vidjeli komet, vratili smo se sa par dobrih fotki, zadovoljni što smo ipak iskoristili ovo malo vedrog neba.