Pomrčina Mjeseca, 21.2.2008.

Jučerašnja potpuna pomrčina nije baš bila povoljna za područje Hrvatske. Sa početkom parcijalne pomrčine oko 2:50 i totalitetom oko 4:00 ujutro po lokalnom vremenu, samo su najuporniji odlučili biti budni. Najviše zbog razloga što će sljedeća potpuna pomrčina biti tek u prosincu 2010. godine! Odlučio sam da ću se ipak probuditi na vrijeme jer ipak nisam toliko lijen da čekam gotovo tri godine na sljedeću priliku za fotografiranje 🙂 Odlučio sam se na jednostavan pristup, bez previše opreme (što je značilo da sam jedva uspio svu aparaturu u jednom pokušaju dovući do auta). Dalekozor za vizualno promatranje, srednjeformatni fotoaparat Mamiya Super 23 (kojeg mi je nesebično posudio Korado Korlević) za fotografiranje sekvence pomrčine i termosica sa čajem (Towkok Assam, preporučam).

Snimanje sekvence pomrčine je uvijek zanimljivije ako je u fotografiji uključen okoliš – panorama grada, prirode i sično. Iako je pomrčina bila u ranim jutarnjim satima, to je zapravo značilo da će Mjesec biti relativno nisko i da će se lako uklopiti u fotografiju sa “zemaljskim” elementima. Odlučio sam se snimati sa sjevernog nasipa Save (pokraj Močvare) jer je na mostu previše puhalno – a već je i bez vjetra noć bila jako hladna.

Mamiya_Super_23

Mamiya Super 23 je odličan srednjeformatni fotoaparat (format 6×9) sa izmjenjivim držačem filma i naravno objektivima. No budući da sam navikao na fotoaparate kojima se mijenja samo objektiv, uredno sam prvi dio pomrčine snimio na metalnu pločicu koja štiti da svjetlost ne dođe do filma kada držač nije na aparatu 😀 U prijevodu – svjetlost nije stigla do filma i ništa se nije snimilo! 😀

Pomrčina MjesecaSekvencu faza pomrčine Mjeseca sam snimio u razmacima od 6 minuta. Ekspozicije sam odredio prema tablici sa web stranice Mr. Eclipse. Na parcijalnim dijelovima odmah nakon kraja totaliteta sam produžio vrijeme ekspozicije za još jednu blendu – trebao sam tako do kraja pomrčine jer su smetali tanki oblaci i nažalost sekvenca ne izgleda ujednačeno.

Svejedno, zadovoljan sam rezultatom jer sam barem nešto uspio snimiti 🙂 Nažalost, rasvjeta na nasipu za koju sam mislio da će biti “fotogenična” je ispala prilično ružna. Ipak, pomrčina je bila zanimljiva..počevši od činjenice da sam se probudio oko 2h ujutro vjerojatno među prvima u ZG 🙂 pa do joggera na nasipu koji su me u 5 ujutro pitali je li to sad možda pomrčina. I na kraju, naravno, odličan jutarnji burek kojeg je donio Dag nakon što je on pofotkao pomrčinu sa Cmroka 😉

Mars sa ZG zvjezdarnice, 25.1.’08.

Jučer smo Marko i ja bili na Zvjezdarnici pokušati snimiti Mars i Mjesec kroz novi teleskop. Seeing je bio očajan, hrpetina ljudi koji su svratili na zvjezdarnicu nakon posjeta nekog od muzeja na Gornjem gradu, tako da smo napravili samo par brzinskih snimki. U attachu je Mars iz jedinog 2-minutnog AVI-ja. Čak i nije loše ispalo s obzirom na uvjete. Vrlo je mali usprkos 5x Powermateu. Sljedeći puta ću probati dodati jos i 2x Ultima barlow. Ne bi bilo loše staviti i UV-IR cut filter jer pozadina (nebo) ispadne dosta plava.

Holmes, PG, 12.11.2007.

Skoro sam zaboravio staviti svoju posljednju fotku komete 😉 Snimljeno sa Petrove Gore kroz Pentax 105 SDP APO refraktor, ekspozicija 30 sekundi, ISO 800. Komet je već stvarno ogroman, prividno na nebu veći od Mjeseca, a u stvarnosti veći čak i od Sunca! Naravno, jezgra je malena, ali omotač plina i prašine je enormno narastao.

Imam par širokokutnih fotografija snimljenih na dijapozitiv, nadam se da ću i to uskoro staviti na web. U međuvremenu, ako je vedro, obavezno pogledajte komet!

Holmes sa Sljemena, 1.11.2007.

Komet Holmes sam ponovo snimio sa Sljemena, 1.11. Nažalost, iako je nebo bilo izrazito transparentno, jako je puhalo tako da nisam uspio snimati ekspozicije dulje od 30 sekundi – a i takve su bile mutne jer se teleskop tresao. Namjera mi je bila snimiti vanjski halo i eventualno rep komete. Ipak, snimio sam puno kraćih ekspozicija i dobio dosta detaljnu snimku. Snimka je obrađena u PixInsight-u tako da struktura dođe do izražaja. Vizualno nije bilo toliko kontrasta. SNimljeno je kroz Pentax 105 SDP refraktor, aparat Canon 20D.

Komet Holmes – struktura

Snimke kometa su često lijepe za vidjeti, ali s druge strane ne govore puno o samoj strukturi komete, odnosno mlazovima materijala koji odlaze sa površine i formiraju komu i rep. Da bi se otkrila struktura mlazova unutar kome, koristi se “rotational gradient” filter (Larson-Sekanina filter je jedna njegova verzija). Program Iris je jedini besplatni program koji ima mogućnost upotrebe rotational gradient filtera. Iako program nije baš intuitivan, ovaj filter je lako koristiti i s njime eksperimentirati. Na stranicama postoji tutorial za obradu snimki kometa, a ovdje ću opisati postupak koji sam ja koristio.

Snimku kometa sam stackirao i obradio u DeepSkyStackeru. Zatim, snimku sam croppao oko komete jer ostali dio fotografije i onako nije bitan. Croppana fotografija se učita u Irisu. Budući da je Iris malo “poseban” potrebno je namjestiti “treshold” prozor da se jasno vidi jezgra komete Taj prozor je vidljiv odmah nakon startanja programa i učitavanja snimke. Da bi se točno odredila jezgra komete, potrebno je pročitati vrijednosti u prozoru ”output” – meni ”analysis” -> “display data”. Kada se klikne na dio za koji se smatra da je jezgra dobiju se podaci o x i y koordinatama te intenzitetu (sjaj). Potrebno je pronaći točku gdje je taj intenzitet najveći – na tom jestu se najvjerojatnije nalazi jezgra.

U meniju “processing” na dnu se nalazi opcija “rotational gradient” gdje je potrebno upisati koordinate središta i kut rotacije. Sa kutom rotacije se treba poigrati dok ne dobijemo smisleni rezultat. U mom slučaju to je bio kut od 22 stupnja.

Rotational gradient u Irisu

Na mojoj snimci nema baš previše detalja, no ipak se vidi par mlazova, a do izražaja je došao vanjski omotač koji je s lijeve strane zgusnutiji, a desno u smjeru erupcije difuzniji. Kvalitetnije snimke bi možda pokazale i strukturu unutar najsjajnijeg dijela komete koja se ovdje tek nazire.

Komet Holmes – prva fotografija

Nadam se da nije i zadnja, iako je lako moguće da će biti sudeći po vremenskim prilikama 🙂 Navijam za Holmesa da i dalje ostane ovako sjajan! Stvarno je vrlo zanimljiv, vizualno je izgledao kao na ovoj fotografiji, fino se vidjela jezgra i svjetliji dio prema jednoj strani. U tom smjeru je i vanjski rub kome mutniji, što je možda malo teže vidjeti na fotki.

Snimljeno je iz centra Zagreba, iz parka kod Nazorove, teleskop Pentax 105 SDP, Canon 20D, ISO 800, 16x10s, stack i obrada u DeepSkyStackeru. Snimka je crop oko komete, otprilike 50% originalne veličine.