Kako interpretirati podatke za polarnu svjetlost (auroru)

Polarna svjetlost koja se u nedjelju 5.11.2023. vidjela iz Hrvatske proizvela je veliko oduševljenje kod onih koji su ju uspjeli vidjeti, ali jednako tako i razočaranje kod onih koji su zakasnili na show. Hrvatska se s gledišta mogućnosti gledanja polarne svjetlosti nalazi jako južno, što znači da ju možemo vidjeti tek u iznimnim situacijama. To se donekle može prognozirati, ali bilo je mnogih netočnih obavijesti od strane raznih opskurnih portala i pojedinaca, u lovu na lajkiće, pa evo o tome tekst, da probam bar malo razjasniti kako doći do korektne prognoze, a onda i kako interpretirati podatke.
 
Podatke je najbolje pratiti preko stranice SpaceWeatherLive, bilo na FB, webu ili aplikaciji za mobitele.
 
Polarnu svjetlost koja se potencijalno može vidjeti iz naših krajeva većinom uzrokuju snažni izbačaji materijala sa Sunca (CME – coronal mass ejection). Grupe sunčevih pjega su magnetizirane i ponekad može doći do pucanja magnetskih silnica, što rezultira izbačajem plazme sa Sunca. Neću dalje cjepidlačiti s teorijom, tko želi, neka se prebaci na svoju omiljenu tražilicu 😉
 
Sunčevih pjega, a time i mogućnosti za izbačaje, ima više što je bliže maksimum sunčeve aktivnosti. Solarni ciklus traje otprilike 11 godina. Iako se izbačaji mogu dogoditi bilo kada, oni su brojniji i snažniji u par godina oko maksimuma. A sad je vrijeme maksimuma!
 
Izbačaj, naravno, mora biti usmjeren prema Zemlji! On ne mora uvijek biti direktan, može nas zakačiti samo postrance i svejedno uzrokovati polarnu svjetlost. CME se otprilike može vizualizirati kao širenje valova kad u vodu bacimo kamenčugu. Ovisno o brzini izbačaja, prognoza za auroru se može napraviti ne dulje od 2-3 dana unaprijed. Toliko, naime, treba materijalu da stigne do Zemlje. Ako vam netko izvali biser tipa “BITI ĆE SNAŽNA AURORA ZA 10 DANA!”, odmah možete zaključiti da je crackpot ili je nažalost zaveden nekim od mnogih crackpota. U svakom slučaju, obavezno PROVJERITE izvor informacija. To inače vrijedi za sve informacije na internetima. Nemojte biti ovce ili papagaji.
 
Snaga nekog izbačaja se označava slovima od koji su nam bitni M i X. M je kao “medium”, X je valjda “extra” 😁 Ako pročitate da je X 3, 4, 5, odmah naćulite uši i oči, pripremite fotiće…ali uzmite u obzir da to uopće nije pravilo! Za ovu “našu” auroru zapravo uopće nemam pojma koji točno izbačaj ju je uzrokovao 😅 Nije bilo X-a, bio je samo neki bijedni M u četvrtak.
 
Inače, odgovor “ne znam” je sasvim legitiman odgovor na neko pitanje. Trebate se paziti onih koji sve znaju i “misle svojom glavom”.
Polarna svjetlost sa Sljemena, 5.11.2023.

Kad pročitate upozorenje za moguću polarnu svjetlost, sjetite se da smo JAKO JUŽNO. Pogledajte koji je Kp indeks (neki ga označavaju samo s K) na skali 1-10. Ako je 6, možete već lagano dignuti obrvu. Ako je 7, bacite se na detaljno proučavanje podataka jer postoji realna mogućnost da se aurora vidi ili barem fotografira. Ako vidite Kp 8 ili 9, ako treba ostavite partnera, djecu, sterajte zločestog šefa gdje mu je mjesto, i odmah trčite van!!!

Kp indeks 15.3.2015. kad se iz Hrvatske mogla fotografirati blijeda polarna svjetlost
Polarna svjetlost snimljena sa Sljemena, 17.3.2015. oko 21h.

E, da, ali ako istrčite van po danu, onda ste se zeznuli. Jer aurora se vidi samo po noći. Što znači da možda negdje na Zemlji bijesni geomagnetska oluja, samo što vi to ne možete vidjeti. Dok kod nas dođe noć, aktivnost će možda prestati…ali možda će se i pojačati.

Za auroru koju smo gledali Kp indeks je na kratko skočio na 7. Gledao sam u preko nekoliko prethodnih situacija da je Kp dosegnuo 7, a da se ništa nije vidjelo. Samo vrijednost Kp indeksa nije dovoljna garancija za vidljivost polarne svjetlosti. Može se pogledati i G klasa oluje koja ide od 1 do 5. Nekad se već s G2 može kod nas uhvatiti aurora fotoaparatom, a 5.11. je oluja bila klasificirana kao G3. Ako je G4 ili G5, trčite van!
 
OK, treća stvar, bacite pogled na “auroral oval” kartu (ima u attachanim slikicama). Karta pokazuje krug iznad koje područja se nalazi aurora, te njen intenzitet (zeleno – jad i bijeda; crveno – spektakl!). Auroral oval nikada neće biti točno iznad Hrvatske! Mi samo iz daljine gledamo polarnu svjetlost koja se nalazi na velikim visinama. Na slikici možete vidjeti da je zeleni dio ovala dosegnuo do Danske i juga Švedske. Do tamo ima zračne linije cca 1000 km, a gornji dijelovi aurore mogu dosegnuti do 300 km i više, pa je to ono što mi iz daljine zapravo gledamo.
Auroral oval, 5.11.2023.
Primjetili ste da je naziv “oval”, dakle elipsa, ne krug. To je zato što sunčev vjetar gura magnetske silnice u smjeru suprotnom od Sunca. To, pak, znači da će aurora u ponoć biti najjužnije moguće. Sad tu možemo odmah vidjeti iznimku jer u nedjelju je najljući show bio oko 18:20. Kako to? Pa geomagnetska oluja nije “pristojna” nego divlja kao i svaka druga oluja – malo je jača, malo slabija. Dakle treba biti spreman i pratiti situaciju.
 
Važan podatak je i brzina sunčevog vjetra! Već brzina će imati žešći učinak na Zemlji. U nedjelju je brzina nažalost bila samo 400-500 km/s. Treba navijati da bude više od 1000!
 
Budući da sad već imate SpaceWeatherLive aplikaciju, sad već možete čačkati po detaljnijim podacima, a to su Bz i Bt vrijednosti. Bt je vrijednost međuplanetarnog magnetnog polja, što više to bolje (za vidljivost aurore!). S druge strane, što Bz vrijednost više ide prema negativnom, također je više šanse za vidljivost! Nemojte me pitati za detalje 😆 ja sam samo astronom amater koji se ovime bavi iz gušta, ne moram svo znanje sipati iz rukava, ionako i ovo prepisujem jer bi se htio bolje pripremiti za sljedeći put 😉
 
E sad bacite pogled na magnetogram (instrument je u Kiruni, Švedska), tu sad postaje zanimljivo. Kad vrijednost ode žestoko u minus, gledajte vani i pripremite fotiće! Na grafu je označeno da je vrijednost bila -874 nT (nano Tesla) u 17:20 UT (universal time, Greenwich vrijeme). To je 18:20 po našem vremenu. Šta je bilo u 18:20? Pa da, onaj brutalni show kad smo jarko crvenu auroru mogli vidjeti golim okom! E, na to sam zakasnio 15 minuta 😆
Magnetogram tijekom noći 5.11.2023.

Pogledajte dalje, tu su još dva špica prema dolje. Nažalost oznake nisu baš jasne, ali to je bilo oko 20 i 23 h po lokalnom vremenu, upravo kada su nastale najljepše fotke. Ja sam doma krenuo oko 22:30, dakle profulao sam i ono u 23 h 🙄 Golim okom se to ipak nije vidjelo, a između toga se praktički ništa nije moglo zabilježiti niti na fotkama. Tu je još jedan špic oko 4:30 lokalno, tad nema nikakvih izvještaja, ali možda su neke security kamere (ili one za meteore!) nešto uhvatile, iako je tada već smetao Mjesec.

Među slikicama u ovoj objavi su i dvije (𝗺𝗼𝗷𝗲! 😁) fotografije prekrasne polarne svjetlosti koja se vidjela 28.10.2003. godine, dakle prije gotovo točno 20 godina! Oluju je uzrokovala erupcija snage X17 😱🤯oluja je bila razine G5, a brzina solarnog vjetra je išla i do 2100 km/s! Par dana kasnije je ista grupa pjega ispljunula X28, što su kasnije neki procijenili do X45…a to je već Carrington event koji je srećom bio na rubu vidljivog sunčevog diska, dakle fulalo nas je! Te godine se polarna svjetlost iz Hrvatske mogla vidjeti čak tri puta.

Aurora koju sam fotografirao iz okolice Sv. Nedelje 2003.

Aurora sa Sljemena, 5.11.2023.

Aurora sa Sljemena, pogled prema sjeveru, 5.11.2023. Timelapse složen od pojedinačnih fotografija trajanja ekspozicije 12s. Nikon Z6, objektiv Nikkor S 20 mm @f/3.3, ISO 1600.

Aurora borealis, polarna svjetlost, rijetka je, ali ne i neobična pojava iz naših krajeva. Sunce često za vrijeme maksimuma aktivnosti ima snažne izbačaje koje uzrokuju jaku polarnu svjetlost vidljivu i iz znatno južnijih područja. Tako je bilo i sada, negdje oko 18:15 je bio najbolji show kad se jarko crvena aurora mogla lako vidjeti golim okom. Nažalost, baš sam malo zakasnio na taj spektakl, ali ubrzo sam postavio fotoaparat koji je uspio snimiti daljnju aktivnost, iako se golim okom više nije vidjelo.

Zadnji put sa Sljemena je nas par članova AD Beskraj fotografiralo auroru 2015. godine, a to je bilo moguće i prije mjesec dana kada je fotografirana iz Slovenije, no kod nas je bilo oblačno. 2003. godine mogla se vidjeti čak u tri navrata, a spektakl je bio još veći nego sada.
 
Solarni maksimum će biti tek iduće godine, nadam se da će nas počastiti još kojom aurorom 😉

Evo i nekoliko pojedinačnih fotografija koje su korištene u videu.
Polarna svjetlost sa Sljemena, 5.11.2023.

Čekajući polarnu svjetlost

Sunčeva aktivnost je već odavno slaba. Pjege su postale rijetka pojava, pa se veselimo svaki put kad se pojavi neka grupa pjega za promatranje. Zadnjih dana razvile su se čak dvije veće grupe pjega, pa je to bila dobra prilika da isprobam svoju novu planetarnu kameru, ASI290 u kombinaciji sa Lunt 60 solarnim teleskopom. Kamera je odlična – s malenim pikselima zbilja jako lijepo može snimiti detalje na Suncu. U kombinaciji s 2.5x Powermateom, nakon obrade izašli su brojni detalji koje ne bi mogao zabilježiti DSLRom:

Već na ovoj snimci se vidi kako je desna grupa, AR 2674, puna aktivnosti. I zaista, ubrzo je proizvela koronalni izbačaj uz erupciju snage čak X9! Izbačaj je djelomično bio usmjeren prema Zemlji, pa se očekivala jaka aktivnost polarne svjetlosti i moguća vidljivost i u srednjim geografskim širinama. Tom prigodom sam s ekipom iz AD Beskraj otišao na Sljeme da pokušamo ufotkati polarnu svjetlost, nadajući se barem uspjehu od prije dvije i pol godine, ako ne i nečem boljem.

Usprkos indeksu aktivnosti od KP8, ništa se nije vidjelo. Čini se da nas je polarna svjetlost zaobišla, preferirajući Ameriku i Aziju. Svejedno, lijepo smo se družili, a uz konstantno fotkanje dobio sam lijepu fotku tragova zvijezda s pejzažem obasjanim mjesečinom.

I ovaj put je radila ASI290 kamera. U kombinaciji s širokokutnim objektivom koji dolazi u paketu snimali smo zvjezdano nebo, ali i sami sebe kako se družimo i zezamo 🙂 Video ima malo čudne boje – to je zbog toga što je čip kamere osjetljiv na infracrveno, a nisam postavio filter koji blokira taj dio spektra.

Aurore, dakle, nije bilo, ali vrijedilo je riskirati i pokušati ju uhvatiti. Takve erupcije se ipak ne dešavaju svaki dan i bilo bi šteta da smo propustili priliku!

Aurora iz aviona!

Na povratku iz USA i ekspedicije za gledanje potpune pomrčine Sunca, kao točku na i, doživjeli smo još jedan spektakl! Moja kćer Una je tijekom noćnog leta iz Chicaga do Amsterdama pogledala kroz prozor i primjetila neke čudne oblake… Ubrzo mi je sinulo da bi to mogla biti polarna svjetlost. Prijatelj Vid i ja smo brzo izvadili fotoaparate – i zaista, cijelo nebo bilo je prepuno polarne svjetlosti! Spektakl je bio fantastičan! Polarnu svjetlost gledali smo i fotografirali više od sat vremena. Bio je veliki problem držati aparat mirno na prozoru aviona. Una mi je pomagala tako da je držala dekicu preko aparata i prozora kako se ne bi vidjele refleksije unutrašnjosti o staklo. Da nema moje glavne asistentice, ne bi bilo ni ovako dobrih fotografija!

Aurora iznad Atlantika, 1.9.2017.
Aurora iznad Atlantika, 1.9.2017.
Aurora iznad Atlantika, 1.9.2017.
Aurora iznad Atlantika, 1.9.2017.
Aurora iznad Atlantika, 1.9.2017.
Aurora iznad Atlantika, 1.9.2017.

Aurora Alert! Moguća polarna svjetlost vidljiva iz Hrvatske!


NOVO (19.3.): Na web stranicama SpaceWeather Live pogledajte galeriju fantastičnih fotografija polarne svjetlosti iz cijelog svijeta! Ova geomagnetska oluja bila je najsnažnija u trenutnom sunčevom ciklusu.

 

(13:45): Vijest o polarnoj svjetlosti koju smo fotografirali sa Medvednice prenijela je N1 televizija (na linku je video snimka njihove vremenske prognoze) i T-portal.

 

(08:49): Aktivnost se nakon kratkog pada na kp=7 opet povećala na kp=8 tijekom noći. Tko je bio strpljiv možda je mogao još nešto ufotkati. Ipak, čini se da su fotke sa Sljemena za sada najjužnije mjesto (45.9 sjeverno) gdje se mogla vidjeti polarna svjetlost u Europi. Pogledajte kratku timelapse animaciju pojavljivanja jučerašnje aurore. Da vas ne zbuni, video se nekoliko puta ponavlja od početka.

(23:39): Polarna svjetlost se na kratko vidjela sa Sljemena oko 21h, ali nažalost samo na fotografijama. Crvenkasta svjetlost pojavila se nisko na sjevernom horizontu te iščezla za desetak minuta. Moguće da će biti još aktivnosti, ja nažalost nisam mogao dulje ostati.

Polarna svjetlost snimljena sa Sljemena, 17.3.2015. oko 21h.
Polarna svjetlost snimljena sa Sljemena, 17.3.2015. oko 21h.

(18:02): Sunčev vjetar ostaje stabilan, pa iako će geomagnetska oluja lagano slabiti, prognozira se da će polarna svjetlost biti vidljiva iz središnje Europe, a to znači i iz naših krajeva, iako su šanse manje što je lokacija južnija. Zanimljivo je da je koronin izbačaj uzrokovala Sunčeva baklja klase C9, što je prilično slaba erupcija. Izvor: SpaceWeather Live.

Nedavna baklja na Suncu napravila je koronin izbačaj u smjeru Zemlje. CME (Coronal Mass Ejection) stigao je do Zemlje nešto ranije i u tijeku je vrlo jaka magnetska oluja – kp ideks je trenutno 8 na skali od 0-9 koja označava jačinu oluje. To znači da će, ako intenzitet ostane ovakav do noći, polarnu svjetlost biti moguće vidjeti iz Hrvatske!

noaa_kp_3d-2Ovo je trenutno najjača magnetska oluja u ovom solarnom ciklusu. Kp indeks trenutno je tek nešto malo manji nego 2003. godine kada su mnogi astronomi amateri iz Hrvatske fotografirali polarnu svjetlost. Posljednji puta je polarna svjetlost snimljena u veljači 2014. godine iz Slovenije – ako imate pogled na sjeverni obzor, po mogućnosti izvan gradske rasvjete, pokušajte ju fotografirati jer možda na prvi pogled neće biti lako uočljiva golim okom, odnosno izgledati će kao izmaglica. Fotoaparat postavite na visoku ISO vrijednost (1600), otvor objektiva na maksimum, a ekspozicija neka bude 10-30 sekundi, naravno sa stativa.

Napredak geomagnetske oluje pratite na indeksima Aurora monitora i SpaceWeather Live.

 

Polarna svjetlost i erupcije na Suncu

 

Danas sam čuo da i čak na radiju spominju jučerašnju erupciju na Suncu usmjerenu prema Zemlji, pa evo prilike da malo o tome popričamo  😉

Iako takve erupcije mogu biti opasne za satelite u orbiti, za nas na Zemlji nema prevelikog učinka. Navedena erupcija je bila klase M9, a tek one klase X mogu uzrokovati nestanke struje i slično. Klasifikacija ovisi o ukupnoj energiji eksplozije. Dovoljno je znati da idu od 1 do 10, a slova su A, B, C, M i X, po redu jačine. Budući da nema jačih erupcija od X, brojke mogu biti i veće od 10.

Zašto su erupcije zanimljive?

Za nas na Zemlji je najzanimljivije to što takve erupcije izazivaju pojavu polarne svjetlosti. Erupcije klase M uzrokuju prekrasnu auroru u polarnom krugu, ali su nažalost vidljive samo sa krajnjeg sjevera kontinenta. Ipak, poneka snažnija eksplozija može rezultirati aurorom vidljivom ih Hrvatske. Zadnji puta se to desilo 2003. godine kada smo auroru mogli vidjeti u čak tri navrata. Pronašao sam na webu moj tadašnji izvještaj te još jedan događaj odmah nakon toga.

Polarnu svjetlost nije lako fotografirati. Nastojte da vam ekspozicija bude što kraća jer boje mogu vrlo brzo “zaplesati”, poput zavjesa na nebu. Zato je dobro imati objektiv velikog relativnog ovora objektiva, što veću ISO osjetljivost i ekspozicije do 5 sekundi. Ponekad je moguće fotografirati polarnu svjetlost koja nije odmah uočljiva golim okom. Naravno, budući da dolazi sa magnetskog pola, aurora će biti vidljiva u smjeru sjevera i moguće da bude blizu horizonta pa svakako odaberite mjesto sa što manje svjetlosnog onečišćenja na sjevernoj strani.

Erupcije vidljive iz Hrvatske 2003. godine bile su klase X10 i uzrokovale kp index od 9. Kp indeks označava poremećaj u zemljinoj magnetosferi. Kreće se u vrijednostima od 0 do 9. Jedino u slučaju jake erupcije sa velikim kp indeksom možemo očekivati auroru vidljivu iz Hrvatske. Ipak, kako se bližimo maksimumu sunčeve aktivnosti, možemo se nadati da će aurora opet zaplesati i na našem nebu…

EDIT: auroru smo uspjeli fotografirati 17.3.2015. sa Sljemena.

 (Fotografije: aurora vidljiva iz Hrvatske 2003. godine. Autor: Boris Štromar)