Astronomski događaji – lipanj 2013.

Obzirom na trenutne vremenske prilike i činjenicu da su u lipnju najdulji dani u godini nisam siguran koliko je uopće smisleno pisati o astronomskim događajima 🙄 Ovih dana astronomski sumrak završava tek oko 23h i počinje već u 3 ujutro tako da malo vremena ostaje za promatranje.

No ako ne možemo dugo uživati u noćnom nebu (i zanemarimo vremensku prognozu), možemo uživati u proslavi najduljeg dana u godini! 21. lipnja (petak) posjetite zvjezdarnicu Tičan u Istri gdje će biti održan tradicionalni “ispraćaj Sunca” i njegov doček u zoru idućeg dana. Nastupit će Franko Krajcar sa grupom Indivia iz Pule, Tribal Jam Orchestra, Udruga Hrast, kao i drugi glazbenici i skupine koji njeguju etno, ambiental, tribal i etno glazbeni izričaj. Ovogodišnji Astrofest organiziraju Astronomsko društvo Višnjan i novoosnovana udruga ViKa – Višnjanska kreativa. Ako se još netko želi uključiti (svirke, performance…) neka se javi ekipi iz Višnjana na Facebook.

Imate li manji teleskop preporučam da pokušate pronaći komet PANSTARRS koji je još uvijek vidljiv, ali magnituda mu je oko 8-9 i brzo pada. Zato ga probajte uhvatiti čim prije, ako se uspijete popeti negdje iznad oblaka 😡 Komet Lemmon je napokon došao na sjeverno nebote će od sada pa do sredine mjeseca prolaziti blizu poznate galaksije u Andromedi, M31. Odlična prilika za dobru astrofotku, a budući da je Lemmon osme magnitude možete ga pokušati vidjeti dalekozorom ako imate tamno nebo.

Kad smo već kod dalekozora, evo malo (samo)reklame  😉 – ako namjeravate nabaviti dalekozor za astronomska promatranja, pročitajte savjete o kupovini u novom članku u Bobinoj Kuhinji.

Izgled neba 15.6. u 23h.

Nastavimo li u dalekozorskom smjeru, pročitajte zanimljiv tekst na CloudyNights o promjenjivim zvijezdama u zviježđu Sjeverne krune. Mnoge od njih imaju vrlo veliki raspon promjene sjaja.

Budući da u lipnju Sunce nije daleko ispod horizonta, objekti koji nam lete iznad glave u orbiti biti će osvijetljeni cijele noći! Da, radi se o umjetnim satelitima, pa tako ISS možete vidjeti prilikom svakog preleta, a to znači i po četiri puta u noći! U tablici možete vidjeti da postiže magnitudu od -3.5 što je vrlo blizu sjaju Venere. Solarni paneli svemirske stanice ponekad mogu zabljesnuti i jače od toga.

Zanimljivost za sve astronome je mogući “povratak” odnosno aktivnost meteorskog potoka gama delfinida. Delfinidi su otkriveni 1930. godine, a od tada gotovo da ih nije ni bilo. Prema nekim proračunima ponovo bi mogli vidjeti aktivnost 11. lipnja oko 8:28 UT (10:28 ujutro u Hrvatskoj). Iako je maksimum povoljan za gledanje iz Amerike, lako je moguće da je predviđanje netočno te da meteori budu vidljivi iz Europe. Zato, ako je moguće, obratite pozornost na meteorsku aktivnost nakon ponoći u večeri sa 10. na 11. lipnja. Priču o gama delfinidima pročitajte na webu American Meteor Society. Meteore možete gledati preko NASA web kanala uz chat sa dr. Billom Cookom i live snimkama noćnog neba iznad Huntsvillea u Alabami.

Astronomski događaji – svibanj 2013.

Uz isprike svima za kašnjenje sa pregledom događaja ovaj mjesec, krećem odmah sa najavom vjerojatno najzanimljivijeg nebeskog događaja, a to je konjunkcija tri planeta koja će biti vidljiva krajem mjeseca nakon zalaska Sunca. Od 24. do 29. svibnja Jupiter, Venera i Merkur biti će vidljivi nisko na zapadnom horizontu. Venera je najsjajniji objekt na nebu nakon Sunca i Mjeseca, pa ćete ju lako uočiti već 30 minuta nakon zalaska. Jupiter je također vrlo sjajan i neće ga biti problem uočiti, a dalekozor će vam pomoći da ugledate Merkur. Najmanji planet Sunčevog sustava najbliži je Suncu i zato ga je teško vidjeti budući da se nikada ne nalazi na potpuno tamnom nebu. U subotu, 25. svibnja, astronomsko društvo Beskraj će organizirati javno promatranje konjunkcije sa nasipa na Jarunu pa nam se pridružite i pogledajte planete kroz naše teleskope.

Konjunkcija planeta 25. svibnja, pogled prema zapadu.
Konjunkcija planeta 25. svibnja, pogled prema zapadu.

Kao što se vidi sa slike, planeti će biti vrlo nisko, tek na desetak stupnjeva iznad horizonta. Dok se Jupiter kreće u smjeru Sunca i svakim danom mu je sve bliže, Merkur se prividno udaljava pa će ga biti lakše vidjeti u sam kraj svibnja.

Što se tiče planeta, ne propustite pogledati Saturn koji se nalazi u opoziciji! To znači da je najbliži Zemlji, najsjajniji i vidljiv tijekom cijele noći. Čak i najmanji teleskop pokazati će prekrasne prstenove. Pokušajte uočiti tamnije pruge na disku, a ako imate teleskop nešto većeg promjera moći ćete vidjeti i Cassinijevu pukotinu u prstenovima. Za najbolji pogled na prstenasti planet pričekajte ponoć da se planet pojavi visoko na nebu.

Iako je maksimum meteorskog potoka eta akvarida već prošao (6. svibnja), meteori su vidljivi tijekom cijelog ovog mjeseca. Budući da je zviježde Vodenjaka nisko na našem nebu, eta akvaridi (ostaci kometa Halley) usprkos intenzitetu od 60 meteora u jednom satu (ZHR) iz naših krajeva nikad nisu spektakularni poput perzeida. Naime, ZHR (zenital hourly rate) se odnosi na idealne uvjete – vrlo tamno nebo i radijant meteora u zenitu. Stvarni broj vidljivih meteora je znatno manji, naročito kad je radijant vrlo nisko kao kod eta akvarida.

Za promatrače koji ostaju budni poslije ponoći biti će zanimljivo vidjeti jednu zvijezdu “viška” u zviježđu Labuda. Radi se o zvijezdi Chi Cygni koja svakih 400tinjak dana dosegne sjaj od 4-5 magnitude (iako nerijetko bude i tamnija). Ta promjenjiva zvijezda ima najveći raspon sjaj od svih poznatih zvijezda. Sjaj joj može pasti do 14. magnitude što je vizualno nemoguće vidjeti teleskopima promjera 30 cm! Srećom imamo svemirske teleskope, pa je tako Hubble prije nekoliko godina direktno snimio fotografiju ove zvijezde. iako snimanje zvijezda znači na neki način gledanje u prošlost, ovaj puta možemo reći da gledamo u budućnost – sličnu sudbinu doživjeti će i naše Sunce za nekoliko milijardi godina. Chi Cygni sam, niti ne znajući za maksimum, nedavno snimio sa Petrove Gore! Čini se da je ovaj maksimum vrlo sjajan jer mi zvijezda djeluje sjajnija od 4. magnitude. Pogledajte moj timelapse video, identificirajte zvijezdu i javite mi svoje mišljenje. Video svakako pogledajte u HD rezoluciji.

U prošlom postu sam opisao prelete nekih zanimljivih satelita koje sam uhvatio fotoaparatom sa Petrove Gore. Ako želite sami pokušati nešto slično, predlažem da ovaj mjesec probate uočiti satelit koji je lansirala Sjeverna Koreja, Kwangmyŏngsŏng 3 (tko uspije izgovoriti isprve, dobije cugu). Satelit je lansiran 12. studenog 2012., a orbitira na visini od 499 do 584 kilometara. Ako ga uspijete vidjeti ili snimiti, obavezno mi javite!

Izgled neba 15. svibnja u 23h

Za astronomska promatranja proljeće je idealno za galaksije. Ako uspijete uhvatiti vedro i tamno nebo, predlažem da pogledate NGC 4565, prekrasnu duguljastu galaksiju u Berenikinoj kosi. lako se vidi već i malim teleskopom, a promjeri od 150mm na više pokazati će naznake tamne pruge u sredini galaksije. Za ekipu koja preferira dalekozore, ovo je idealno doba za promatranje galaksija u Velikom Medvjedu. Galaksija Messier 101 je vrlo velika, ali ju nije lako vidjeti ako uvjeti nisu dobri budući da joj je svjetlost raspršena na velikoj površini.

Za kraj, jedna zanimljivost – bljeskovi gama zraka, najsnažnije eksplozije u svemiru, potječu iz vrlo udaljenih galaksija. Radi se o milijardama svjetlosnih godina, ali ipak ponekad budu vrlo sjajne i mogu se vidjeti i snimiti amaterskim instrumentima. Upravo to se dogodilo prije nekoliko dana kada je amater astronom snimio GRB nedugo nakon otkrića. Bljesak je dosegao sjaj od 7.4 magnitude, lako vidljivo običnim dalekozorom – naravno, ako znate točno gdje treba gledati. Dosadašni GRB rekord je bio 2008. godine kad je dosegnuta magnituda 5.4 što je moguće vidjeti golim okom! Prema tome, ako možda snimate noćno nebo običnim fotoaparatom, možda možete uhvatiti fotone koji su na put krenuli prije nego što je na Zemlji uopće postojao život…

Astronomski događaji – travanj 2013.

Komet PANSTARRS se sve više udaljava od Sunca – biti će ga lakše vidjeti na tamnom nebu, ali mu sjaj pada sve više. Početkom travnja biti će oko 3. magnitude što je lako vidljivo dalekozorom, a možda i golim okom sa tamnog neba bez svjetlosnog onečišćenja. Važno je imati vrlo bistro nebo! Sa ekipom iz AD Beskraj bio sam nekoliko puta na promatranju kometa – čim je na nebu bila i najmanja izmaglica, jako teško smo ga pronalazili. U četvrtak 4. travnja komet će biti svega 2.5° od galaksije M31 u Andromedi pa će ih se oboje moći vidjeti u istom vidnom polju dalekozora i usporediti im sjaj. Krajem mjeseca komet će se moći vidjeti cijelu noć u zviježđu Kasiopeje, ali tada će već biti oko 6. magnitude. Detaljniji tekst o promatranju kometa tijekom travnja pogledajte na webu časopisa Astronomy.

Izgled neba 15. travnja u 22h

1. travnja Merkur je u maksimalnoj zapadnoj elongaciji od Sunca pa ga možete pokušati pronaći rano ujutro prije izlaska – biti će teško budući da je nisko na horizontu, ali što je veći izazov, veće je i zadovoljstvo napokon vidjeti najmanji planet Sunčevog sustava. Na žalost na površini Merkura niti sa većim teleskopom nije moguće vidjeti površinske detalje, ali zato su tu Jupiter (vidljiv u prvom dijelu noći) i Saturn (nakon 23h kada je viši na nebu) koji uvijek oduševljavaju promatrače i u najmanjim teleskopima.

Početak travnja vrijeme je za Messierov maraton! U to doba moguće je vidjeti gotovo svih 110 objekata iz Messierovog kataloga na noćnom nebu. Messierov katalog sadrži gotovo sve najsjajnije i najljepše objekte sjeverne hemisfere, a pronaći i vidjeti ih sve u jednoj noći izazov je čak i za astronome sa kompjuteriziranom go-to montažom. Messierov maraton se u Hrvatskoj već tradicionalno održava u Višnjanu, a ove godine će to biti 6. travnja kada Mjesec neće smetati na nebu. Rekorder Messierovog maratona je Ogren sa 107 pronađenih objekata 2011. godine, što je vjerojatno maksimum koji se može vidjeti iz Hrvatske. Ja sam iste godine upecao 106 komada – M33, inače objekt koji je lako vidjeti dalekozorom, nisam uočio  🙄 jer se u vrijeme maratona nalazi jako nisko u mulju atmosferilija i svjetlosnog onečišćenja pa je svaki centimetar promjera teleskopa važan!

Prognoza za maraton trenutno nije obećavajuća, ali tko može neka dođe jer ćemo se družiti uz kratka predavanja i istarske specijalitete u višnjanskoj konobi Borgonja.

Od 6. do 17. travnja iznad Hrvatske moći će se vidjeti preleti prve kineske svemirske stanice, Tiangong 1. Preleti će biti u večernjim satima između 20 i 22h, a sjaj stanice kretati će se od mag 1.5 do 3.5, otprilike kao sjaj zvijezda u kolicima Velikog Medvjeda. Tiangong 1 trenutno nije nastanjen. Misija Shenzhou 10 trebala bi sredinom godine do stanice dovesti tri taikonauta. Tinagong 1 se sastoji od servisnog i orbitalnog modula, ukupne dužine 10.4m i maksimalnog promjera od 3.35m. Točna vremena preleta pogledajte na Heavens Above (vremena vrijede za Zagreb).

Tijekom cijelog travnja vidjeti će se i ISS, Međunarodna svemirska stanica, najsjajniji umjetni satelit (izuzmu li se kratki bljeskovi Iridiuma i ponekih drugih satelita). Prelet ISS-a će se neko vrijeme moći vidjeti čak dva puta za redom u razmaku od otprilike sat i pol, koliko stanici treba da napravi krug oko Zemlje.

Astronomski događaji – ožujak 2013.

Ova veljača je tako brzo prošla da skoro zaboravih pisati o nebeskim zanimljivostima za ožujak  :paint:  Ovaj mjesec je klasično zimsko nebo vidljivo u večernjim satima i pravo je vrijeme da se pozdravimo sa Orionom i ekipom dok su još vidljivi nakon astronomskog sumraka (oko 19:40). Ako nemate teleskop možete pokušati snimiti jednu lijepu panoramsku fotografiju zalazećeg Oriona iznad grada ili ruralnog pejzaža. Dovoljan vam je moderan digitalni fotoaparat, a tehnike snimanja pročitajte u mom članku jednostavna astrofotografija (1).

Izgled neba 15.3. u 22h

Upravo u sumrak ovaj mjesec ćemo napokon moći vidjeti komet C/2011 L4 PANSTARRS! Fotografije koje pristižu sa južne polutke su prekrasne, a mi ćemo morati pričekati sredinu ožujka da bi pokušali uhvatiti komet nisko na zapadu. Civilni sumrak počinje u 18:30 i tek nakon toga se isplati početi tražiti komet na nebu. Moguće je pokušati već u nedjelju 10. ožujka, ali tada je komet tek 5° iznad horizonta – astronomi u južnoj Dalmaciji će biti u boljoj poziciji da ga uoče na taj datum. Svakim sljedećim danom komet se prividno udaljava od Sunca pa je evo već 13. ožujka u isto vrijeme na visini od 9°. Nebo je tada ipak još dosta svijetlo pa će možda trebati koristiti dalekozor da bi uočili komet koji će tada dostići svoj maksimalni sjaj od otprilike 2. magnitude. Budući da se komet nalazi blizu Sunca, nadam se da je suvišno objašnjavati da će se vidjeti na zapadu u smjeru zalaska?  (666)

Sjaj kometa će nakon toga padati, ali već od 19.-20 ožujka moći će se vidjeti za vrijeme astronomskog sumraka. Tko zna, možda do tada komet razvije dulji rep poput McNaughta 2007. godine. Iako neće biti toliko spektakularan, komet PANSTARRS svakako vrijedi pratiti i promatrati kad se ukaže prilika. Mi iz AD Beskraj nastojati ćemo napraviti javno promatranje za građanstvo pa pratite naše web stranice ako želite pogledati komet kroz teleskop!

Još jedna zanimljivost vidljiva ovih dana na noćnom nebu je američki vojni space shuttle X-37B – od 7.-11. ožujka moći će se vidjeti kako leti iznad Hrvatske – pogledajte točna vremena preleta na Heavens Above. Dosta je taman pa će trebati tamno nebo i pažljivo promatranje označenih područja kako bi se uočio. Osim toga, X-37B je na tajnoj misiji i sasvim je moguće da promijeni putanju i da ga ne vidite u vrijeme koje je zadano na Heavens Above! X-37B je uzletio 11.12.2012. i ne zna se koliko dugo će trajati – prvi puta je sletio nakon 225 dana, a druga misija na kojoj je letio drugi primjerak X-37B čak 469 dana! Ako ga netko uspije vidjeti ili još bolje fotografirati, svakako mi javite!

Astronomski događaji – veljača 2013.

Najzanimljiviji događaj ovaj mjesec definitivno je bliski prelet asteroida 2012 DA14. Detalje o tom asteroidu pročitajte u intervjuu sa Stefanom Cikotom. Asteroid, budući da je malen, neće biti vidljiv golim okom. Najsjajnija magnituda će mu biti oko 7.5, što je potencijalno vidljivo dalekozorom sa tamne lokacije van gradskog svjetlosnog onečišćenja. Međutim, asteroid će se tijekom preleta nalaziti prilično nisko na nebu tako a će vjerojatno trebati koristiti teleskop. Osim toga, treba uzeti u obzir da je nepravilnog oblika i sjaj mu se mijenja tijekom vremena rotacije koja traje 6 sati pa je lako moguće da bude tamniji.

Datum koji treba zabilježiti za promatranje asteroida je 15. veljače (petak) i to odmah navečer – asteroid će se pojaviti iznad istočnog horizonta negdje oko 20:45 po lokalnom vremenu. Gibati će se jako brzo, čak za jedan i pol promjer Mjeseca u minuti! U 21h će već biti dobrih 15 stupnjeva iznad horizonta i od tada pa na dalje će se moći kvalitetnije promatrati, no ujedno će mu se i sjaj znatno smanjivati. Detaljnu kartu pogledajte na Heavens Above stranicama (na linku je lokacija Zagreb).

Ako ćete promatrati vizualno ipak preporučam teleskop, ali na najmanjem mogućem povećanju odnosno koristite neki okular sa najvećim mogućim vidnim poljem. Pokušajte naciljati neku sjajniju zvijezdu koja je na putanji asteroida i nakon toga ga ručno pratiti. Za fotografiju bi trebalo biti dovoljno koristiti objektiv sa normalnim vidnim poljem (50mm ekvivalent) ili lagani teleobjektiv. Možete snimati sa stativa, ali tada koristite kraće ekspozicije (30-60s) koje kasnije možete stackirati. Budući da se objekt giba relativno brzo, preporučam veće ISO vrijednosti i maksimalno otvoren objektiv. To vrijedi i za snimanje sa praćenjem, no tada ekspozicije naravno mogu biti dulje.

Uh, dobro, sad možemo dalje  😎 Mladi Mjesec je 10. veljače pa je to otprilike doba za promatranje deep sky objekata. To je dobra vijest i za promatranje 2012 DA14 budući da će se Mjesec nalaziti na suprotnoj strani neba.

16. veljače je Merkur u istočnoj elongaciji, no elongacija mu je samo 18°. Planet se nalazi vrlo nisko i možda ga možete uočiti pola sata nakon zalaska Sunca ako je nebo jako čisto. Za povoljniju večernju (istočnu) elongaciju trebati će pričekati lipanj. Jupiter je vidljiv nakon zalaska Sunca pa sve do otprilike 2h po noći kada smjenu sa istoka preuzima Saturn. Moram priznati da mi se sviđa ova konfiguracija jer je ovako na nebu uvijek jedan zanimljiv planet za promatranje.

Za one koji vole deep sky objekte ovo je idealno doba za promatranje galaksija u Velikom Medvjedu budući da se zviježđe oko ponoći nalazi gotovo u zenitu. Već i malim teleskopom moguće je vidjeti pregršt raznih NGCova.

Komet C/2011 L4 PANSTARRS od kojeg smo očekivali show u ožujku na žalost izgleda neće dostići negativnu ili čak nultu magnitudu. Za sad su predviđanja sjaja do druge magnitude, ali uvijek postoji mogućnost nekog naglog povećanja sjaja ili čak raspadanja kometa kad se približi Suncu. Tenutno je vidljiv sa južne zemljine polutke, a mi ćemo ga (nadajmo se!) gledati tek u ožujku.

Astronomski događaji – siječanj 2013.

Dobro, prošli mjesec sam propustio napisati ovu rubriku – možda me malo deprimirala činjenica da na putu u Australiju za promatranje potpune pomrčine Sunca istu nisam vidio (pomrčinu, ne Australiju) zbog oblaka koji je zasjeo na ključnom mjestu, a možda malo i zbog lijenosti. Ipak, nova godina je novi početak i tako ju treba početi sa novim pregledom astronomskih događanja!

Noćno nebo 15.1. u 22h

Na karti neba se domah može primjetiti sjajni Jupiter. Jupiter je u prosincu bio u opoziciji, tako da je i ovaj mjesec vrlo sjajan i može se promatrati cijelu noć. Nakon zalaska Sunca vidljiv je na jugoistoku – gornja karta prikazuje nebo u 22h, a tada se Jupiter već “preselio” na zapad. U svakom slučaju, vrlo lako ćete ga pronaći budući da je sjajniji od svih zvijezda na noćnom nebu – usporedite sjaj sa Siriusom, najsjajnijom zvijezdom. Sirius je također vidljiv cijelu noć – produžite u lijevo liniju koju čine tri zvijezde Orionovog pojasa i pronaći ćete Sirius, udaljen svega 8 svjetlosnih godina. U teleskopu, Jupiter uvijek pokazuje zanimljive detalje, samo pazite da ga ne promatrate preko toplih krovova iznad kojih je zrak nestabilan i slika jako treperi!

Zimskim nebom definitivno dominira zviježđe Oriona. Oko 21-22h po našem vremenu teško je ne primjetiti sjajne zvijezde koje čine njegov karakterističan četverokutni oblik sa tri zvijezde u pojasu. Ispod pojasa, maglicu M42 možete dalekozorom vidjeti čak i iz najnapućenijih gradova, a golim okom će se lako vidjeti iz predgrađa i ruralnih područja.

Ova godina je definitivno godina zanimljivih kometa i počinje laganim predjelom u obliku kometa C/2012 K5 (LINEAR) koju možete vidjeti pred jutro čak i dalekozorom sa tamne lokacije. Komet obavezno pogledajte ovaj mjesec budući da je na vrhuncu sjaja. Pomognite si Comet Chasing kartom ili kartom sa Heavens Above. Komet C/2011 L4 (PANSTARRS) kojeg očekujemo da bude vidljiv golim okom u ožujku je trenutno vidljiv samo sa južne hemisfere i o njemu će se detaljnije čuti za koji mjesec. Na webu Comet Chasing možete skinuti karte neba za komete C/2012 V4 (SWAN) i C/2012 F6 (Lemmon) koji su ovaj mjesec vidljivi u teleskopima. Bacite oko na njih i pogledajte kako se razlikuju – koja je razlika u sjaju jezgre, da li je sjaj jako koncentriran u jednoj točki ili je raspršen? Možete li vidjeti rep ili samo komu?

Ako ćete promatrati C/2012 K5 teleskopom, preporučam da usput pogledate i neke od mnogih galaksija u Velikom Medvjedu. Ima ih jako puno – omiljen par u teleskopima su M81 i M82 jer su sjajni i lako vidljivi (iako ih nije lako pronaći na nebu!), ali kao što možete vidjeti na fotografiji tu su i druge galaksije, mnoge od kojih su u dohvatu teleskopa do 8″.

Zagriženi astronomi amateri godinu počinju smrzavanjem pod tamnim nebom u noći sa 2. na 3. siječnja kako bi promatrali Kvadrantide, meteorski roj koji u prosjeku ima do 40 meteora u jednom satu, ali maksimum je nepredvidiv i nerijetko iznenade i sa puno većom aktovnosti. Ipak, ove godine će za potpuni užitak smetati svjetlost Mjeseca, no bacite pogled jer je lako moguće da ćete vidjeti preko nekoliko sjajnih meteora u čertvrtak pred svitanje. Osobno, kvadrantidi su mi posebno dragi jer sam ih sa ekipom prvi pita promatra negdje 2000.-te godine. Tada smo još promatrali sa Japetića, bilo je vrlo hladno, barem -10, a zbog snijega nismo mogli doći do vrha i gledali smo ih iz kamenoloma. Tu noć smo imali upaljen radio i uzbudljivo slušali kako je HDZ po prvi puta izgubio na izborima..